Zdravlje crijeva sve više zauzima centralno mjesto u modernoj medicini, jer sve veći broj istraživanja potvrđuje da su crijeva srce našeg fizičkog i mentalnog blagostanja. U nastavku više….
Ono što se nekada smatralo samo dijelom probavnog sistema danas se prepoznaje kao ključni regulator imunoloških funkcija, raspoloženja, pa čak i kognitivnih sposobnosti.
Prema riječima poznatog gastroenterologa sa Harvard Medical School, dr. Michaela Rusha, stanje mikrobiote – zajednice milijardi bakterija koje naseljavaju naša crijeva – presudno utiče na cjelokupno zdravlje čovjeka. Ako je crijevna flora uravnotežena, tijelo funkcioniše skladno, dok njen poremećaj može izazvati niz problema: od umora i nadutosti, do depresije i nesanice.
Ovaj američki stručnjak objašnjava da je zdravlje crijeva temelj zdravog života, a da hrana koju unosimo ima moć da preoblikuje našu unutrašnju ravnotežu. Njegova poruka je jednostavna, ali snažna: “Ako hranite svoja crijeva, hranite cijeli organizam.” Ova izjava odzvanja među nutricionistima širom svijeta, ali i kod domaćih stručnjaka. Prema riječima prof. dr. Senada Hadžiselimovića, gastroenterologa sa Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu, istraživanja i u Bosni i Hercegovini potvrđuju da se pravilnom ishranom može značajno ublažiti niz gastrointestinalnih tegoba, pa čak i smanjiti rizik od hroničnih bolesti.
- Dr. Rush ističe da se put ka zdravijem mikrobiomu gradi svakodnevno, kroz male i promišljene izbore. Fermentisane namirnice kao što su jogurt, kefir, kiseli kupus, kimči i miso pasta spadaju među najvažnije saveznike probavnog sistema. One su bogate probioticima – “dobrim” bakterijama koje direktno obnavljaju crijevnu floru i pomažu organizmu da održi stabilan nivo šećera u krvi, poboljša apsorpciju hranjivih tvari i spriječi probavne tegobe. Samo jedna čaša kefira ili porcija kiselog kupusa dnevno može, prema njegovim riječima, primjetno poboljšati rad crijeva i vratiti energiju tijelu.
Uz fermentisanu hranu, jednako važnu ulogu imaju i namirnice bogate vlaknima. Ova grupa obuhvata voće, povrće, integralne žitarice, mahunarke i orašaste plodove – sve ono što čini osnovu tradicionalne mediteranske ishrane. Vlakna ne služe samo za pravilno pražnjenje crijeva; ona su hrana za dobre bakterije koje održavaju crijevni ekosistem u ravnoteži. Dr. Rush posebno preporučuje svakodnevnu konzumaciju banana, jabuka, brokolija, zobenih pahuljica i leblebija, naglašavajući da vlakna smanjuju upalne procese i jačaju imunitet.
U izvještaju koji je objavio portal N1 BiH, nutricionisti podsjećaju da prosječan stanovnik Balkana unosi znatno manje vlakana nego što je preporučeno, te da to ima direktan uticaj na učestalost probavnih smetnji, gojaznosti i dijabetesa. Domaći stručnjaci naglašavaju da je potrebno vratiti se “ishrani naših baka”, koja je bila prirodnija i bogatija biljnim namirnicama, jer su upravo te navike nekada činile osnovu dugovječnosti.
- Treća ključna grupa namirnica koju ističe harvardski ljekar su polifenoli – biljni spojevi koji se nalaze u maslinovom ulju, zelenom čaju, tamnoj čokoladi, bobičastom voću i orašastim plodovima. Ovi antioksidansi pomažu u smanjenju oksidativnog stresa u crijevima i sprečavaju oštećenja ćelija sluznice. Redovna konzumacija hrane bogate polifenolima doprinosi većoj otpornosti organizma i boljoj zaštiti od infekcija. “Dodajte šaku borovnica ili kockicu tamne čokolade dnevno i vaša crijeva će vam biti zahvalna”, savjetuje dr. Rush.
Jednako su važne i namirnice bogate omega-3 masnim kiselinama – poput lososa, sardina, lanenih sjemenki i oraha. Ove zdrave masti poznate su po svom protivupalnom djelovanju i sposobnosti da podstaknu rast korisnih bakterija. Istraživanja pokazuju da redovan unos omega-3 masnoća smanjuje rizik od sindroma iritabilnog crijeva i upalnih bolesti probavnog trakta. Portal Klix.ba nedavno je objavio da su osobe koje redovno jedu ribu ili koriste laneno ulje znatno otpornije na stres i probavne tegobe, jer omega-3 utiče i na ravnotežu hormona koji povezuju crijeva i mozak.
- Prebiotici su još jedan važan dio slagalice. To su tvari koje hrane korisne bakterije i stvaraju idealno okruženje za njihovo razmnožavanje. Najpoznatiji prirodni izvori prebiotika su luk, bijeli luk, praziluk, šparoge i cikorija. Bez njih, ni probiotici ne mogu dugo opstati. Kombinacija ovih namirnica čini savršen temelj za snažan mikrobiom. Dr. Rush slikovito kaže da su “prebiotici kao zemlja u kojoj rastu dobre bakterije – ako je tlo zdravo, cijeli ekosistem napreduje”.
- Osim preporučenih namirnica, stručnjak upozorava na ono što treba izbjegavati. Prerađena hrana, gazirani napici, umjetni zaslađivači i previše šećera razaraju korisne bakterije i stvaraju disbalans koji se odražava kroz nadutost, zatvor i promjene raspoloženja. Slične tvrdnje iznio je i Hrvatski zavod za javno zdravstvo, koji upozorava da visoko prerađene namirnice povećavaju rizik od metaboličkih i crijevnih poremećaja kod mlađe populacije. Zdrava ishrana, navodi se u njihovim smjernicama, nije luksuz već dugoročna investicija u kvalitet života.
Dr. Rush podsjeća da je crijevni sistem poput vrta – ako ga redovno njegujemo, on cvjeta, ali ako ga zapustimo, pojaviće se “korov” u vidu bolesti i nelagode. On savjetuje da se ne teži savršenstvu, nego postepenim promjenama: čaša kefira uz doručak, tanjir povrća uz ručak, porcija orašastih plodova između obroka. Male promjene čine veliku razliku, jer se mikrobiom obnavlja svakih nekoliko dana i brzo reaguje na nove navike.
- U BiH i regionu sve je više ljudi koji prate ovakve preporuke. Kako navodi Dnevni Avaz, interesovanje za fermentisane i prirodne proizvode naglo je poraslo, a lokalni proizvođači jogurta, kefira i domaćeg kiselog kupusa bilježe rast prodaje. Ljudi sve više shvataju da zdravlje ne dolazi iz tablete, nego iz tanjira. Takav pristup vraća povjerenje u tradicionalne vrijednosti i povezuje savremenu nauku s mudrošću naših predaka.
Na kraju, poruka je jednostavna – zdrava crijeva znače zdrav život. Svaka odluka o tome šta ćemo pojesti ima direktan uticaj na našu energiju, raspoloženje i otpornost. Dr. Rush zaključuje da ne postoji čarobna dijeta, već ravnoteža između raznovrsnosti i umjerenosti. Hrana treba biti prirodna, sezonska i puna života, jer takva hrani i nas same. Ako su crijeva srećna, i cijelo tijelo diše lakše, a um postaje bistriji. U svijetu prepunom brzine, prerađene hrane i stresa, najveći luksuz postaje jednostavnost – tanjir zdravlja koji počinje iznutra.
