U današnjem članku pišemo o temi koja otkriva fascinantan spoj dugovječnosti, lične discipline i jednostavne svakodnevice. U najjednostavnijim riječima, ovo je priča o čovjeku koji je vjerovao da se tajna zdravog života krije u ravnoteži, umerenosti i malim navikama koje praktikuje svaki dan i koji je svojim primjerom to i dokazao.
- Fjodor Grigorijevič Uglov ostao je upamćen kao jedan od najposebnijih ljudi u istoriji medicine. Doživio je 103 godine, a operisao je i kada je već odavno prešao stotu. Njegova preciznost, snaga ruku i bistrina uma fascinirali su generacije studenata koji su ga pratili tokom rada. Upravo zbog toga ušao je u Ginisovu knjigu rekorda kao najstariji hirurg na svijetu. Ali ono što je mnoge najviše zanimalo jeste pitanje: kako je uspio da ostane vitalan toliko dugo?
Uglov nije vjerovao u stroge dijete, niti u modne trendove kada je hrana u pitanju. Njegov pristup ishrani bio je jednostavan, skroman i lako primjenjiv. Vjerovao je da zdrava ishrana ne treba da bude komplikovana — već pametna. Temelj njegove filozofije bila je umerenost. Govorio je da treba ustati od stola dok još postoji lagani osjećaj gladi, jer će tijelo ubrzo samo signalizirati sitost. Time se izbjegava preopterećivanje organizma, koje je po njemu najveći neprijatelj dugovječnosti.
- Držao se i pravila da obroci trebaju biti redovni. Vjerovao je da tijelo voli ritam i da će, ako se hrani svakog dana u približno isto vrijeme, raditi pouzdano kao sat. Hrana je morala biti jednostavna, čista i što prirodnija. Izbjegavao je nepotrebne dodatke, vještačke sastojke i prezačinjavanje. I, možda najvažnije, cijeli život nije zapalio cigaretu niti popio kap alkohola.
Među svim tim navikama, najviše pažnje privukao je njegov doručak. Zvuči skromno, možda čak i neobično, ali upravo taj jutarnji ritual bio je jedan od temelja njegovog zdravlja. Uglov je doručak dijelio u dvije faze, tvrdeći da tijelo tako lakše startuje i ostaje uravnoteženo tokom dana.
Prvi dio doručka bio je lagan: šolja prirodne kafe ili čaja, bez šećera. Ponekad bi dozvolio samo malo meda, ali nikada više od kašičice. Jednostavno piće, bez dodatnog opterećenja, trebalo je da probudi organizam i podigne energiju, ali bez naglih skokova šećera. Smatrao je da pretjerano sladak obrok na početku dana stvara nagle promjene u energiji, što nije dobro ni za krvne sudove ni za metabolizam.
Drugi doručak, dva sata kasnije, bio je nutritivno konkretniji. Uglov je tada jeo jedno kuvano jaje i šaku suvih šljiva natopljenih u vodi. Po njemu, jaje je bilo savršen izvor proteina i hranljivih materija, dok su suhe šljive pomagale varenje i održavale zdrav rad crijeva. Ovaj dio doručka bio je pažljivo izbalansiran: dovoljno lagan da ne optereti tijelo, ali dovoljno snažan da podrži čitav radni dan.
Jedna od najzanimljivijih stavki njegovih navika bila je ta što nikada nije jeo niti pio ništa vruće. Smatrao je da vreli napici oštećuju sluzokožu i stvaraju dugoročna oštećenja. Da bi to dokazao, često je pričao o pacijentima sa čirevima koji nisu imali klasične rizične faktore, osim što su voljeli veoma vruć čaj. To je bio njegov način da upozori koliko i sitnica može uticati na zdravlje.
- Njegov dnevni raspored bio je takođe strogo organizovan. Ustajao je oko 7:30, umivao se hladnom vodom, vjerujući da takav šok jača imunitet. Obroci su bili precizno tempirani, a odlazak na spavanje uglavnom oko 23:30. Disciplinovan ritam bio je njegov najbolji prijatelj, jer je smatrao da tijelo najbolje funkcioniše kada zna šta može da očekuje.
Savremena nauka u velikoj mjeri potvrđuje njegove principe, ali danas se preporučuje dodavanje određenih sastojaka koji mogu obogatiti doručak. Malo orašastih plodova, zdrave masti poput avokada ili mala porcija zelenog povrća — sve su to elementi koji se uklapaju u ono što je Uglov već promovisao: balans, prirodnost i umjerenost. Čaša mlake vode sa limunom prije prvog obroka danas se takođe preporučuje, kako bi se pokrenulo varenje i hidratacija.
Naravno, Uglov nikada nije insistirao na tome da ga treba slijepo kopirati. Njegova suštinska poruka bila je jednostavna: slušajte svoje tijelo. Ne preskačite obroke, ali se ni ne opterećujte hranom. Jedite dovoljno, ali ne previše. Održavajte ritam koji vam odgovara. I, iznad svega, čuvajte svoje zdravlje umjerenošću.
- Njegov život je dokaz da nekada najjednostavnije navike donose najveće rezultate. Možda se tajna dugovječnosti ne krije u rijetkim sastojcima, skupim suplementima ili egzotičnim dijetama, već u umjerenom i smirenom odnosu prema sebi.
Upravo zato njegov doručak danas inspiriše mnoge: jer pokazuje da zdrav život počinje sitnicama koje su dostupne svima. Fjodor Uglov je živio više od jednog vijeka, ali ono što je ostavio iza sebe nije samo rekord — već filozofija koja nas uči da je jednostavnost često najbolji put.
Ako je vjerovati njegovim riječima: “Čini dobro. Zlo će se ionako desiti samo od sebe.” A možda se isto može reći i za ishranu — priuštite tijelu ono što mu prija, a ono će vam to višestruko vratiti.
