Klinička psihološkinja Darija Živina detaljno je analizirala kako se žena menja kada dugo nema partnera, razmatrajući kako to utiče na njeno psihološko i fizičko blagostanje. Prema njenim rečima, samački život, iako često prepoznat kao nepoželjan ili izazovan, može imati i svoje prednosti i mane, zavisno od različitih životnih okolnosti i stadijuma u životu žene.
Kako se žena menja nakon dužeg perioda bez partnera?
-
Samački status pre i posle 30. godine:
Živina ističe da se percepcija statusa „samice“ drastično menja nakon 30. godine. Dok su žene mlađe od 30 godina još uvek u fazi osvajanja obrazovanja, karijere i postizanja lične slobode, starije žene često počinju ozbiljno da razmišljaju o porodici i deci. Fiziološki, ženin biološki sat postaje sve prisutniji i može izazvati želju za stabilnim partnerstvom. Mlađe žene, s druge strane, uživaju u većoj slobodi i naglasku na flert, dok kod starijih žena može doći do ozbiljnijih pitanja o obavezama i životnoj stabilnosti.

-
Romantična iskustva i njihova uloga:
Živina dodaje da prethodna romantična iskustva igraju veliku ulogu u tome kako žena doživljava samoću. Ako je žena do 30. godine već imala ozbiljnu vezu, tada će znati šta tačno želi i neće biti sklona traženju partnera iz straha od samoće. S druge strane, žene koje nisu imale ozbiljnu vezu do tog trenutka, mogu se suočiti sa težim prihvatanjem statusa samca i biti sklone vezama koje im nisu odgovarale, samo da bi izbegle usamljenost. -
Dugotrajno odsustvo seksa:
Jedan od ključnih faktora koje Živina ističe jeste uticaj dugotrajnog seksualnog apstinenciju. Dugotrajno odsustvo intimnih odnosa može imati fizičke i psihološke posledice, jer žene, prema njenom mišljenju, imaju potrebu za dinamičnim seksualnim životom kako bi održale ravnotežu hormona i dobro funkcionisanje organizma. Seksualni život nije samo pitanje fizičkog zadovoljstva, već je i ključan za hormonsku ravnotežu, što može imati dalekosežne posledice po fizičko i mentalno zdravlje.

-
Sklapanje sa partnerom nakon dužeg vremena samoće:
Jedan od izazova dugog života bez partnera je prilagođavanje novom odnosu, kada i najmanje nesuglasice mogu postati ozbiljan problem. Živina upozorava da se, što duže živimo sami, sve teže navikavamo na suživot s nekim. Život sa partnerom postaje težak, a navika života za sebe može se pretvoriti u zavisnost koja otežava bilo kakvu promenu u svakodnevnom životu. Svaka mala razlika može izazvati iritaciju koja raste u veći konflikt, što je nešto na što treba obratiti pažnju.
-
Sindrom „konja“:
Živina takođe ističe da žene koje dugo žive same razvijaju „sindrom konja“, koji podrazumeva potpunu nezavisnost. Žene koje preduzimaju sve same, bez pomoći drugih, zaborave kako da prihvate podršku ili brigu. Ovaj sindrom može dovesti do toga da žena postane previše osetljiva na bilo kakvu pomoć, čak i kada je ona potrebna, i to može značajno uticati na njenu sposobnost da izdrži odnose ili stvori nove veze.

-
Zamka nezdrave veze:
Živina napominje da dugotrajna samoća može dovesti do toga da žena postane iscrpljena od stalne potrage za „onim pravim“. U tom procesu, žena može biti sklona ulasku u nezdravu vezu, jer želja za partnerom preuzima kontrolu, a ona može ignorisati negativne osobine partnera. Stalna potraga za ljubavlju može učiniti da se izgubi u vezi koja je daleko od pozitivne, a to se često dešava kad osoba nije adekvatno razmislila o svojim željama i potrebama.

Zaključak:
Živina zaključuje da je važno da žena u procesu samačkog života ne zaboravi da uzme pauzu, da se osvrne na to šta zapravo želi od partnera i veze. Ne treba žuriti u veze, već doneti promišljene odluke i učiti iz prošlih grešaka. Skakanje iz jedne veze u drugu nije rešenje, jer je samoća prilika za lični rast i bolje razumevanje onoga što želite.






