U današnjem članku vam pišemo na temu problema koji se gotovo svake zime iznova pojavljuje u mnogim domaćinstvima.
- Pišemo jednostavno i iz ugla običnog čovjeka, o miševima koji zbog hladnoće traže toplinu, hranu i sklonište, a nerijetko ga pronađu upravo tamo gdje ga najmanje želimo – u kući.
Kako temperature padaju, miševi i pacovi napuštaju polja, dvorišta i napuštene objekte i približavaju se ljudskim domovima. Toplina zidova, mirisi hrane i skriveni uglovi čine kuće idealnim mjestom za njihovo nastanjivanje. Kada se jednom usele, problemi počinju vrlo brzo – oštećene namirnice, neprijatan miris, buka noću i osjećaj nelagode koji se teško ignoriše. Iako su mali, miševi mogu stvoriti veliki stres.
Mnogi ljudi prvo pomisle na skupe preparate, otrove ili profesionalne deratizacije. Ipak, postoji niz starih, domaćih metoda koje su se koristile decenijama prije savremenih sredstava, a koje se i danas pokazuju izuzetno djelotvornim. Zajedničko im je jedno – jak miris koji miševi ne podnose i zbog kojeg se povlače iz prostora.
Jedan od najpoznatijih, ali i najneobičnijih trikova jeste miris spaljene gume. Miševi su izuzetno osjetljivi na ovaj miris i instinktivno ga izbjegavaju. Dovoljno je zapaliti nekoliko manjih komada stare gume ili gumenih ostataka, pustiti da izgore, a zatim pepeo ili ostatke postaviti na mjesta gdje se miševi najčešće pojavljuju. Ovaj miris se zadržava dugo i može držati glodare podalje i po nekoliko mjeseci.
- Sličan efekat ima i spaljena vuna ili ptičje perje. Nekada su domaćice koristile stare vunene čarape ili ostatke vune, koje bi zapalile i njihov pepeo posipale po podrumima, šupama ili uz zidove. Miris spaljene vune miševima je izuzetno neprijatan, a prostor u kojem se osjeti postaje im nepodnošljiv. Ova metoda se često kombinovala sa pepelom, koji se miješao sa suhim materijalima i nanosio na staze kojima se miševi kreću.
Još jedno snažno sredstvo koje se koristi u borbi protiv glodara je brezov katran. Njegov intenzivan, prodoran miris dovoljan je da miševi napuste prostor. Komad tkanine ili krpe se natopi katranom i ostavi u uglovima, podrumima ili blizu rupa kroz koje glodari ulaze. Miševi neće ostati tamo gdje je miris katrana prisutan.
Terpentin je još jedan neprijatelj miševa. Njegova isparenja djeluju odbojno, pa se često koristi tako što se mala količina sipa u posudice ili natopi krpa koja se postavlja duž staza kretanja glodara. U nekim domaćinstvima, posebno na selu, terpentin se miješao s kerozinom i koristio za zaštitu šupa, podruma i ostava. Ovakva mješavina ima snažan efekat, ali se mora koristiti pažljivo zbog jakog mirisa i zapaljivosti.
Važno je naglasiti da ove metode ne ubijaju miševe, već ih tjeraju da potraže drugo mjesto. To je često i humaniji i dugoročniji način rješavanja problema, jer se prostor jednostavno učini neprivlačnim za njihov boravak. Uz to, ove metode su jeftine, lako dostupne i ne zahtijevaju posebnu opremu.
- Ipak, nijedan miris neće pomoći ako se osnovni uslovi ne promijene. Hrana mora biti dobro zatvorena, mrvice redovno uklanjane, a rupe i pukotine u zidovima sanirane. Miševi se ne zadržavaju tamo gdje nemaju pristup hrani i skloništu. Mirisi ih tjeraju, ali red i higijena ih sprječavaju da se vrate.
Prema savjetima koje često objavljuju domaći portali o domaćinstvu i održavanju kuće u Bosni i Hercegovini, upravo kombinacija tradicionalnih metoda i osnovne preventive daje najbolje rezultate. Ljudi koji su se oslanjali samo na jedno rješenje često su se suočavali s povratkom problema, dok su oni koji su prostor učinili neprijateljskim za glodare imali dugotrajniji mir.
Slična iskustva dijele i regionalni savjetnici za zaštitu domaćinstava, koji ističu da su jaki mirisi jedan od prvih prirodnih signala opasnosti za miševe. Oni se oslanjaju na čulo mirisa mnogo više nego ljudi, pa ono što nama djeluje samo neugodno, njima predstavlja znak za bijeg.
- Kako navode i domaći mediji koji se bave praktičnim savjetima za svakodnevni život, nema potrebe odmah posezati za agresivnim hemikalijama. Ponekad su upravo stari, zaboravljeni trikovi ono što osigura mir u kući tokom cijele zime. Miševi dolaze zbog hladnoće, ali ostaju samo ako im to dozvolimo. Kada im se uskrati udobnost, sami će pronaći put dalje.
