Odavno je poznato da promjene vremena mogu značajno uticati na zdravlje ljudi, posebno onih koji pate od hroničnih bolesti. Nagle klimatske promjene sve su češće u našem regionu, a kako se mnogi osjećaju loše pred kišu, slična je situacija i pred dolazak takozvanih toplotnih talasa. Istaknuta kardiologinja prim. dr Nada Macura dala je savjete građanima kako da se ponašaju tokom ekstremno visokih temperatura.
- Vrijeme je veoma nestabilno u ovom periodu. Prijelaz iz proljeća u ljeto obično donosi kiše, nakon kojih dolaze visoke temperature. Kada meteorolozi najave dolazak toplotnog vala, zemlja ostaje natopljena danima nakon kiše. To uzrokuje isparenja koja smetaju svima, a posebno onima s respiratornim ili srčanim problemima. Čak i zdravi ljudi osjećaju nelagodu disanja u atmosferi s visokom vlagom, pa su asmatičari posebno ugroženi – objašnjava dr Macura. Dodaje da s dolaskom veoma toplog vremena moramo prilagoditi svoje navike.
- Umjesto dnevnih, preporučuju se ranojutarnje ili kasnovečernje šetnje. Treba po svaku cijenu izbjegavati središnji dio dana kada su temperature najviše, obično između 12 i 14 sati. Period od 10 do 17 sati posebno bi trebali izbjegavati stariji ljudi i oni s hroničnim bolestima, uključujući asmatičare, srčane bolesnike i one s problemima štitne žlijezde. Potrebno je unositi dosta tečnosti, od dva do dva i po litra, ali u gutljajima, ne odjednom. Voda ne bi trebala biti ledena, ali ni na sobnoj temperaturi, već blago rashlađena. Idealno piće ljeti je limunada s malo meda kako bi okus bio prijatan. Takođe, važno je puno se odmarati. Osobama starijim od 50 godina preporučuje se preventivno uzimanje aspirina od 100 mg – savjetuje dr Macura. Ona naglašava i važnost odabira odjeće, posebno materijala, jer ne upijaju svi znoj jednako.
- Nosite prirodne materijale koliko god je moguće. Ako odjeća sadrži previše elastina ili sintetike, koža neće moći disati. Vratimo se prirodnim materijalima poput pamuka ili lana. Pamuk upija znoj, dok sintetika to ne čini, što može uzrokovati neprestano znojenje i gubitak tečnosti. Gubitak minerala poput magnezijuma, kalijuma i natrijuma može dovesti do srčanih aritmija. Zimi je lakše jer možemo nositi slojevitu odjeću, dok ljeti ne možemo ‘skinuti kožu’ sa sebe – objašnjava ona.
Za žene, dr Macura savjetuje da uvijek imaju lepezu i šešir.
- Lepeze, kačketi, šeširi su poželjni, a na plaži su suncobrani obavezni. Dugo sedenje na otvorenom nije dobro zbog cirkulacije. Kada je vrlo toplo, cirkulacija je usporena, što može dovesti do tromboze kod starijih ljudi. Obuća treba biti udobnija ljeti jer noge mogu oticati. Preporučujem podizanje nogu kod kuće kako bi se poboljšala cirkulacija – savjetuje dr Macura. Posebnu pažnju treba posvetiti i onima koji sjede pored vode, jer refleksija može izazvati opekotine.
- Voda može reflektirati sunčeve zrake i izazvati crvenilo kože, čak i opekotine. Treba se truditi da budete u hladu, pod suncobranom ili drvetom. Ne treba biti direktno izložen sunčevoj svjetlosti kako bi se izbjegla sunčanica – naglašava ona.
Na kraju, dr Macura savjetuje pažljiv izbor hrane tokom ljeta.
- Preporučuje se lagana, nezapržena hrana. Izbjegavajte teške obroke poput paprikaša. Mnogi ljeti jedu jagnjetinu ispod sača, ali to opterećuje želudac i krvotok. Najbolji su lagani obroci poput skuše pečene na roštilju. Alkohol treba izbjegavati tokom visokih temperatura, a smanjiti unos piva – zaključuje dr Macura.
Preporučujemo
