Kako se bezbedno rashladiti tokom tropskih dana? Savete daje prof. dr Ranko Raičević, čuveni neurolog i predsednik Društva neurologa Srbije, koji ističe da visoke temperature mogu biti ozbiljna pretnja čak i za zdrave ljude, a posebno za one s hroničnim bolestima.
- „Ekstremne vrućine štete celom organizmu jer dolazi do širenja krvnih sudova koji snabdevaju mozak, srce, bubrege i druge vitalne organe. To može dovesti do nedostatka kiseonika i hranljivih materija, a ako se uz to ne uzima terapija redovno, posledice mogu biti ozbiljne,“ upozorava prof. Raičević.
Posebno savetuje da se izbegava boravak na suncu između 10 i 16 časova, kada je UV zračenje najintenzivnije, i da se uvek unosi dovoljno tečnosti. „Nosite sa sobom flašu negazirane vode. Gazirani napici, pogotovo ako se konzumiraju u većim količinama, mogu poremetiti srčani ritam zbog određenih jona koje sadrže,“ dodaje on.
- Alkohol je strogo zabranjen tokom vrućina, posebno žestoka pića. „Alkohol dodatno širi krvne sudove i smanjuje isporuku kiseonika u mozak i srce, što na visokim temperaturama može biti izuzetno opasno,“ objašnjava neurolog.
Ako se probudite sa glavoboljom tokom toplih noći, i to može biti posledica vrućine. „Vrućine remete san, često se budimo u toku noći. Moj savet je da odmah nakon buđenja popijete čašu vode,“ kaže prof. Raičević.
- Kada je reč o korišćenju klima uređaja, stručnjak upozorava da njihova upotreba mora biti razumna. „Klima služi za rashlađivanje prostora, a ne za to da se osećamo kao da smo u Oslu, dok smo zapravo na Kipru. Razlika između spoljašnje i unutrašnje temperature ne bi smela da bude veća od 5–6 stepeni. Nažalost, kod nas često ulazimo u prostorije gde je temperatura spuštena na 18 stepeni, što je previše.“
Njegov savet je da organizam postepeno navikavate na promene temperature, kako biste izbegli šok za telo. „U prostoriji treba da bude prijatno – ni previše toplo ni previše hladno,“ zaključuje dr Raičević.
BONUS TEKST
Iako malo ko može odoljeti sočnoj i slatkoj lubenici, posebno tokom vrućih ljetnih dana, postoje situacije kada je potrebno biti na oprezu. Osobe koje imaju hronične probleme s bubrezima trebale bi posebno paziti na količinu koju unose, jer u suprotnom ova omiljena ljetna poslastica može izazvati ozbiljne komplikacije.
- Lubenica danas važi za pravi simbol ljeta, ali njen put do trpeza bio je dug i zanimljiv. Porijeklom iz Južne Afrike, prvi zapisi o njenom uzgoju datiraju još iz vremena starih Egipćana. Na zidovima piramida izgrađenih u 27. vijeku prije nove ere pronađeni su crteži koji svjedoče o tome da je ovaj plod bio poznat još tada. Ipak, lubenica koju su oni poznavali nije bila ni nalik današnjoj – imala je gorkast ukus, a tek su stoljećima kasnije vrijedni uzgajivači uspjeli da razviju sortu koja nam je danas sinonim za slatkoću i sočnost.
Ono što lubenicu čini idealnom za ljeto jeste njen sastav – čak 92 odsto ploda čini voda. Zbog toga je odlična za hidrataciju i savršen saveznik protiv vrućine. Osim što gasi žeđ, bogata je i vitaminima A, C i B6, što je čini hranljivom i korisnom za organizam. Ljudi koji paze na liniju često je biraju jer je izuzetno siromašna kalorijama – u 100 grama krije se svega 30 kalorija, pa se slobodno može uživati u njenom ukusu bez griže savjesti. Uz to, prisustvo vlakana doprinosi osećaju sitosti i pozitivno utiče na probavu.
- Međutim, koliko god bila zdrava za većinu, lubenica može postati problematična za one koji imaju oštećenu funkciju bubrega. Stručnjaci upozoravaju da hronične bolesti bubrega značajno smanjuju sposobnost ovog organa da ukloni višak kalijuma iz krvi. U slučaju kada se kalijum nagomila, može doći do hiperkalemije, stanja koje predstavlja ozbiljnu prijetnju zdravlju.
U stručnom časopisu Annals of Internal Medicine: Clinical Cases opisani su slučajevi troje pacijenata kod kojih je prekomjerna konzumacija lubenice dovela do opasnih komplikacija. Njihovi bubrezi nisu mogli efikasno filtrirati kalijum, pa se nivo ovog minerala u krvi naglo povećao. Takav poremećaj može uticati na srčani ritam i izazvati simptome poput slabosti, umora i u najtežim slučajevima – srčanog zastoja.
- Zbog toga ljekari savjetuju da osobe sa hroničnim bubrežnim bolestima uvijek konsultuju svog nefrologa ili nutricionistu prije nego što uvrste lubenicu u ishranu, posebno ako planiraju da je konzumiraju u većim količinama. Iako djeluje bezopasno, ovaj slatki plod može biti skriveni izvor rizika kada se radi o osjetljivim zdravstvenim stanjima.
Za sve ostale, lubenica ostaje osvježavajući i zdrav izbor, savršen za ljetne dane. Umjerena konzumacija donosi brojne koristi i omogućava uživanje u njenom prepoznatljivom ukusu bez bojazni. Ali kada su bubrezi već ugroženi, čak i nešto tako prirodno i zdravo zahtijeva mjeru i pažnju.
