Porodični zakon Federacije Bosne i Hercegovine jasno propisuje da brak ne može sklopiti osoba koja je već u braku, no ovo pravilo izaziva različita tumačenja među islamskim vjeroučiteljima. Dok neki smatraju da je takvo ograničenje kršenje ljudskih prava i vjerskih sloboda, stvarnost je da dvobračnost, ili bigamija, polako ulazi u bh. društvo, posebno nakon završetka rata.
Stručnjaci se pitaju što bi moglo biti valjano opravdanje za legalizaciju dvobračnosti, koja je još uvijek kažnjiva zakonom. Bigamija je krivično djelo, što je jasno navedeno u zakonima. Ovaj problem nije novina, jer su zapadni putopisci još početkom 20. vijeka bilježili primjere dvobračnosti u Bosni i Hercegovini. Statistički podaci o bigamistima gotovo da ne postoje, ali jasno je da bigamija nije nepoznata pojava.
Poznavaoci islamske misli i šerijatskog prava znaju da je dvobračnost bila česta tema polemika među muslimanima krajem 19. i tokom 20. vijeka. Prema šerijatu, muškarac može imati više žena ako ih može pravedno izdržavati, no mnogi ljudi često zanemaruju te kriterije. Psiholog Anela Hasanagić ističe da se bigamija u BiH često povezuje s islamom, odnosno šerijatom, no to nije sasvim točno. Bigamija se u našoj kulturi često automatski povezuje s vehabizmom, što je pogrešno.
Hasanagić objašnjava da, iako je bigamija po svjetskim zakonima zabranjena, vjerski zakoni je dopuštaju pod jasno definiranim uvjetima. Ti uvjeti podrazumijevaju da se muž jednako odnosi prema svim suprugama, što je prema Kur’anu izuzetno teško ostvariti. Često se bigamija dešava iz materijalnih razloga, kada su ljudi u braku više zbog financijskih obveza nego ljubavi. U tim slučajevima dolazi do zloupotrebe i pogrešnog tumačenja vjerskih zakona, što dodatno unosi konfuziju.
Primjer iz prakse je Nijaz Hodžić iz Kladnja, koji je 2009. godine priznao da živi s dvije žene. On je objasnio da se s prvom ženom, Remzijom, vjenčao 1981. godine, a s drugom, Eminom, 1990. godine prema šerijatskim zakonima. Nijaz tvrdi da se njegove dvije žene slažu kao rođene sestre i da zajedno sretno žive. Njegova druga žena, Emina, čak je promijenila prezime i ime, unatoč tome što nisu zakonski vjenčani.
Hodžićev slučaj izazvao je brojne reakcije i polemike u javnosti, uključujući političare, psihologe i pravnike. Neki su tvrdili da je njegov slučaj dokaz pokušaja uspostavljanja islamske države u BiH. No, Hodžić je kratko odgovorio da ne krši nikakve zakone.
Ovaj slučaj otvara pitanja o sukobu između zakonskih i vjerskih normi u BiH. Dok zakon jasno zabranjuje bigamiju, postoje oni koji se pozivaju na vjerske zakone kao opravdanje. Ova polemika ukazuje na dublje društvene i pravne izazove s kojima se suočava Bosna i Hercegovina u kontekstu suvremenog života i tradicionalnih vjerovanja.
