U Hrvatskoj je sprovedena anketa koja je izazvala burne reakcije i brojna tumačenja u javnosti. Pitanje je bilo jednostavno, ali i provokativno: “Koju državu najviše mrzite?” Ono što se očekivalo bili su možda jasni i oštri odgovori, ali rezultati su otkrili mnogo kompleksniju i iznenađujuću sliku stavova građana.
- Upravo zato se o ovoj anketi i dalje govori, jer je otvorila prostor za razmišljanje o tome kako Hrvati gledaju na druge narode i države u današnjem vremenu.Iako je sama riječ “mržnja” snažna i teška, građani su na različite načine pristupili pitanju. Cilj ankete bio je ispitati u kojoj mjeri postoje predrasude, negativni stereotipi ili emotivne barijere među Hrvatima prema drugim državama, ali i da li istorijski događaji i političke okolnosti još uvijek oblikuju stavove. Ankete ovakvog tipa ponekad djeluju kao ogledalo društva – otkrivaju ono što se često ne izgovara naglas, ali se osjeća u svakodnevnim razgovorima.
Rezultati su, međutim, pomjerili granice očekivanog. Dio ispitanika naveo je države iz regiona, kao što su Srbija ili Bosna i Hercegovina, pozivajući se na istorijske sukobe ili političke nesuglasice. Ali veliki broj ispitanika otišao je korak dalje i okrenuo se prema globalnim silama. SAD, Rusija i Kina našle su se na listi onih koje pojedini građani doživljavaju s rezervom, najčešće zbog percepcije da se te zemlje previše upliću u poslove drugih naroda. Takav odgovor pokazuje da je svest ljudi proširena i da više nije ograničena samo na regionalne teme, već obuhvata globalnu politiku i ravnotežu moći.
- Zanimljivo je i to što su mnogi naglasili da zapravo ne osjećaju mržnju prema nijednoj državi. Ova perspektiva, na prvi pogled neočekivana, otkriva drugačije lice hrvatskog društva – ono koje se sve više oslobađa bremena prošlosti. U izjavama mladih posebno je do izražaja došla želja za tolerancijom. Jedan student iz Splita naglasio je da je “besmisleno trošiti energiju na mržnju, jer ona ne donosi ništa dobro”. Takva poruka odražava novu generaciju koja odbija da se hrani starim neprijateljstvima i radije bira da gleda prema budućnosti.
S druge strane, starija ispitanica iz Zagreba podsjetila je da svaka zemlja ima svoje dobre i loše strane, te da je glupo generalizovati. Ovakvi odgovori predstavljaju osvježavajući kontrast u društvu koje je često opterećeno pričama o sukobima i podjelama. Čini se da se upravo među običnim ljudima krije iskrena želja za suživotom i razumijevanjem, bez obzira na političke igre.
Kako prenosi Večernji list, mnogi sociolozi smatraju da ovakve ankete pomažu da se bolje razumiju međudržavni odnosi na ljudskom nivou. Nije dovoljno samo pratiti političke odluke ili zvanične govore – tek kroz percepciju običnih građana može se sagledati stvarna klima među narodima. Rezultati ankete iz Hrvatske upravo to potvrđuju: iako postoje tenzije, duboko u ljudima leži želja za normalnim odnosima i saradnjom.
- Među mlađom populacijom dominira stav da svijet treba gledati kroz prizmu saradnje, a ne sukoba. Internet, društvene mreže i putovanja doprinose tome da se granice brišu, a mržnja postaje sve manje prisutna. Indeks.hr naglašava da generacija koja dolazi sve više razmišlja globalno, te da su pojmovi nacionalne netrpeljivosti njima gotovo strani. Ovakvi rezultati pružaju nadu da će budućnost Balkana izgledati mirnije i tolerantnije od prošlosti.
Naravno, postoje i oni koji su iznijeli negativne stavove, posebno prema državama sa kojima Hrvatska ima istorijski komplikovane odnose. To je podsjetnik da se kolektivna sjećanja teško brišu i da ratovi i sukobi ostavljaju trag koji traje decenijama. Ali ono što ohrabruje jeste da takvi odgovori nisu dominirali, već su ostali u manjini.
Jedan od zaključaka ankete jeste da Hrvati, i pored izazovne istorije regiona, sve više biraju put razumevanja i saradnje. 24sata.hr ističe da ovakvi nalazi pokazuju kako građani žele stabilnost i mir, a ne sukobe i podjele. Upravo to je ključna poruka koju ova anketa nosi – da društvo sazrijeva i da je spremno da prevaziđe nasljeđe prošlosti.
- Na emotivnom planu, anketa otkriva i želju ljudi da se udalje od negativnih emocija poput mržnje i da pronađu prostor za mir. Kada jedna gospođa iz Zagreba kaže da mržnja ne donosi ništa dobro, to nije samo individualna misao, već odraz kolektivne svijesti da je vrijeme da se energija usmjeri ka konstruktivnim stvarima.
Na kraju, anketa u Hrvatskoj nije samo zbirka odgovora na jedno pitanje. Ona je mnogo više od toga – ona je pokazatelj promjena u društvu, ogledalo koje otkriva da među ljudima postoji prostor za razumijevanje i toleranciju. Rezultati su poslali poruku da budućnost Balkana ne mora biti obilježena starim sukobima, već može biti ispunjena željom za miroljubivim suživotom.
- Takvi podaci su dragocjeni jer podsjećaju da, bez obzira na sve tenzije, u ljudima postoji spremnost da biraju mir umjesto sukoba. I možda je upravo to najvažniji rezultat – da je društvo spremno okrenuti novu stranicu, oslobođenu mržnje i predrasuda, i da budućnost može biti oblikovana na temelju zajedničkog poštovanja i saradnje.
