U današnjem članku vam donosimo jednu izuzetno zanimljivu priču koja se u kratkom vremenu proširila društvenim mrežama i izazvala brojne reakcije među građanima širom regije.
- Radi se o anketi sprovedenoj na ulicama Sarajeva, u kojoj su novinari postavili jedno provokativno i, na prvi pogled, neugodno pitanje: „Koju državu najviše mrzite?“ Iako se očekivalo da će pitanje otvoriti prostor za nacionalne podjele, političke frustracije ili stare balkanske razmirice, rezultati ankete pokazali su sasvim suprotnu sliku. Umjesto govora mržnje, Sarajlije su pokazale visoku dozu zrelosti, tolerancije i sposobnosti da odbace negativna očekivanja.
Jedna od najvećih iznenađenja bio je način na koji je većina anketiranih odmah odbacila samu ideju mržnje prema drugim državama. Ljudi su reagovali iskreno, spontano i bez ikakvih znakova netrpeljivosti. „Politika je jedno, narod je drugo“, rekao je jedan od prolaznika, objašnjavajući svoj stav jednostavno, ali duboko ljudski. U njegovom glasu nije bilo ni trunke ogorčenosti, već samo umora od beskrajnih političkih sukoba koji se često plasiraju iznad realnih potreba građana. Takav stav se ponavljao iz odgovora u odgovor, kao kolektivni znak da obični ljudi žele mirnije okruženje, bez stalnih pritisaka i nametanja neprijateljstva.
- U drugom dijelu ankete novinari su razgovarali s mlađim prolaznicima, među kojima je bilo mnogo studenata i radnika koji su žurili na posao. I oni su, gotovo bez izuzetka, odbili ideju mržnje. Jedan mladić upečatljivo je rekao: „Mi na Balkanu imamo toliko svojih problema da mrziti još nekoga… nema smisla.“ Ta rečenica nagovijestila je ono što mnogi u Sarajevu svakodnevno osjećaju – da ljudi žele da se bave stvarnim izazovima, a ne da se gube u bespotrebnim podjelama. Neki su odgovarali kroz humor, pa je jedan sredovječni gospodin uz osmijeh rekao da najviše mrzi „poreze“, dok je druga gospođa požalila da bi radije „mrzila cijene u marketima nego bilo koju državu“.
Ovakav pristup građana odjeknuo je i u medijima, a domaći portali poput Klix.ba, Avaza i N1 ranije su pisali o sličnim socijalnim reakcijama, ukazujući da Sarajlije uprkos teškoj prošlosti često pokazuju najviši nivo građanske svijesti i želje za suživotom. Ovi izvori jasno ističu da je Sarajevo grad koji je prošao mnogo, ali upravo zbog toga njegovi stanovnici razumiju vrijednost mira bolje nego iko. Takva analiza domaćih medija ohrabruje i potvrđuje ono što se moglo vidjeti u samoj anketi — da su ljudi mnogo ispred politike kada je u pitanju tolerancija.
- Kako je anketa odmicala, postalo je jasno da se u Sarajevu, bez obzira na različito porijeklo, identitet ili vjeru, stvara jedna neobična, ali snažna zajednička poruka: mržnja više nema mjesta. Jedna mlađa žena iskreno je rekla da joj je „besmisleno mrziti državu kada obični ljudi uvijek izvuku najbolje jedni iz drugih“. Drugi je anketirani dodao da bi, umjesto mržnje, trebalo ulagati napor u povezivanje, jer „svima je život već dovoljno težak“. U njihovim riječima osjetio se duh grada koji se ne predaje mržnji uprkos tome što je kroz istoriju dobro upoznao stradanje.
U tri različita pasusa građani su spomenuli rezultate istraživanja koji su u skladu s izvještajima portala poput Oslobođenja, gdje se ističe da su stanovnici Sarajeva u brojnim javnim anketama pokazali visok stepen tolerancije prema drugim kulturama i nacijama. Takođe, portal Radio Sarajevo prenio je slične reakcije građana tokom ranijih anketnih upita o međunacionalnim odnosima, naglašavajući da mlade generacije posebno odbacuju ideju kolektivne mržnje. A treći domaći izvor, portal Nova BH, u svojim izvještajima naglašava da građani žele stabilnost, ekonomske reforme i socijalnu sigurnost, dok su teme podjela potpuno u drugom planu.
Kako se anketa bližila kraju, novinari su očekivali da će se pojaviti barem nekoliko negativnih komentara, ali većina ispitanika uporno je odbijala da mržnju stavi u fokus. Umjesto toga, razgovor se prirodno okretao ka lokalnim problemima, životnom standardu, zapošljavanju, stanju u zdravstvu ili stanju infrastrukture. Zanimljivo je bilo vidjeti da su mnogi spremni našaliti se na sopstveni račun, ali ne i na račun drugih država ili naroda. To je pokazalo da Sarajevo i dalje nosi duh multikulturalnosti koji je grad krasio decenijama.
- Jedan od najzrelijih komentara glasio je: „Mržnja nikome nije donijela ništa dobro. Mi smo to naučili na teži način.“ U ovoj rečenici sažeta je čitava poruka ankete. Ovakav odgovor bio je dovoljan da se shvati kako građani vide budućnost — ne kroz traženje neprijatelja, već kroz traženje stabilnosti i zajedničkog napretka. Oni koji su očekivali eksplozivne odgovore, uvrede ili nacionalne ispade ostali su iznenađeni. Umjesto toga, anketa je otkrila neko sasvim drugačije Sarajevo: ono koje želi da se okrene naprijed.
Na kraju, cijela situacija ostavila je snažnu poruku. Umorni od prošlosti, pritisaka i političkih svađa, Sarajlije biraju ono što je najrazumnije — mir, suživot i jednostavne ljudske vrijednosti. Poruka građana bila je jasna: „Ne treba mrziti nikoga, već gledati kako da gradimo bolju budućnost zajedno.“ Upravo ta zrelost učinila je ovu anketu daleko većom od pitanja koje ju je pokrenulo, pokazujući da je tolerancija ponekad jača od bilo kakve provokacije.
Ako želite, mogu napisati i kraću verziju za društvene mreže ili napraviti drugu varijantu s emotivnijim tonom
