Jedan od onih trenutaka koji čovjeka najviše zabole jeste spoznaja da mu neko blizak ne želi dobro. Ne radi se o otvorenom neprijateljstvu, već o tihom, prikrivenom djelovanju koje dolazi iznutra od ljudi kojima se vjerovalo, s kojima se dijelila svakodnevica, planovi i slabosti.
- Upravo tada nastaje osjećaj kao da je nož zaboden u leđa, jer izdaja rijetko dolazi od nepoznatih. Mnogo češće dolazi zapakovana u lijepe riječi, osmijehe i rečenice koje na prvi pogled djeluju kao podrška, ali u sebi nose sasvim drugačiju namjeru.
Ljudi koji rade protiv drugih gotovo nikada to ne rade direktno. Oni biraju suptilan pristup, koriste fraze koje zvuče zabrinuto, prijateljski ili čak zaštitnički. U stvarnosti, takve rečenice polako potkopavaju samopouzdanje, stvaraju sumnju i pripremaju teren za ozbiljniju štetu. Opasnost nije u jednoj rečenici, već u obrascu koji se ponavlja, u osjećaju nelagode koji se javlja nakon svakog razgovora i u tihom unutrašnjem glasu koji govori da nešto nije u redu.
- Psiholozi sa naših prostora često ističu da se najveće povrede ne dešavaju kroz otvorene sukobe, već kroz pasivno-agresivne odnose. Prema tumačenjima stručnjaka koje redovno prenose domaći portali poput Psihologija danas Srbija i Zdravlje i mi, ljudi koji koriste prikrivene fraze često imaju duboko ukorijenjen strah od tuđeg uspjeha. Umjesto da se suoče s vlastitim nesigurnostima, oni pokušavaju zadržati kontrolu nad drugima, umanjujući njihove ambicije i vrijednost.
Jedna od najčešćih rečenica koja se koristi u takvim situacijama jeste ona koja počinje navodnom brigom: “Ja ti želim samo dobro”. Iza te izjave često slijedi “ali” koje nosi obeshrabrenje, sumnju ili negativno predviđanje. Kada neko konstantno dovodi u pitanje tvoje odluke, snove ili planove, a pritom se predstavlja kao dobronamjeran savjetnik, to nije podrška. To je pokušaj kontrole. Cilj je da osoba počne sumnjati u sebe, dok onaj koji to govori zadržava masku prijatelja.
- U praksi se to često vidi u situacijama kada neko dobije novu poslovnu priliku, odluči se na promjenu ili pokaže ambiciju. Umjesto iskrene podrške, dobije upozorenje zapakovano u brigu, uz poruke da “nije vrijeme”, da “nije dovoljno sposoban” ili da “treba biti realan”. Takve rečenice ne štite – one sputavaju. Iza njih se nerijetko krije zavist ili strah da će druga osoba nadmašiti onu koja savjetuje.
Posebno opasan oblik prikrivene agresije krije se u rečenicama koje počinju sa: “Nemoj da misliš da tračam, ali…”. Ovdje se vodi tiha kampanja protiv nečije reputacije. Osoba koja to izgovara postavlja sebe u ulogu “iskrenog glasnika”, dok istovremeno ubacuje sumnju i nelagodu. Dugoročno, ovakve rečenice mogu ozbiljno narušiti nečiji ugled, jer se priče prenose, preuveličavaju i dobijaju vlastiti život.
- Prema analizama koje su objavljivane u regionalnim medijima poput Večernjih novosti i Jutarnjeg lista, trač često nije bezazlena društvena pojava, već sredstvo moći. Onaj ko kontroliše informacije, kontroliše i percepciju drugih. Kada neko stalno “prenosi šta drugi pričaju”, vrlo je vjerovatno da upravo on stoji u centru tog kruga. Takva komunikacija nije briga – to je manipulacija.
Još jedan znak upozorenja su pasivno-agresivne šale. Rečenice koje se izgovaraju uz smijeh, ali ostavljaju gorak ukus. Kada se uvrede maskiraju humorom, a zatim relativizuju riječima da je osoba “preosjetljiva”, poruka je jasna: tvoja osjećanja nisu bitna. Ovakav obrazac, kada se ponavlja, polako narušava samopoštovanje i stvara osjećaj manje vrijednosti. To nije slučajnost, već strategija.
- Posebno opasne su izjave u kojima se neko predstavlja kao jedina osoba koja govori istinu. Kada neko stalno naglašava da su svi drugi neiskreni, a samo on “ima hrabrosti” da kaže stvari kakve jesu, u pitanju je pokušaj izolacije. Takva osoba nastoji da se postavi kao jedini oslonac, dok istovremeno ruši povjerenje u druge ljude. Kada dođe do konflikta ili izdaje, osoba koja je bila meta ostaje bez podrške, jer je prethodno uvjerena da niko drugi nije pouzdan.
Stručnjaci iz oblasti mentalnog zdravlja, čija se mišljenja često prenose na domaćim portalima poput B92 Zdravlje i Ordinacija.hr, upozoravaju da je ovo čest obrazac u toksičnim odnosima. Prvo dolazi idealizacija i stvaranje privida posebne povezanosti, zatim postepeno potkopavanje odnosa sa drugima, a na kraju emocionalna ili profesionalna šteta. Prepoznavanje ovog procesa na vrijeme ključno je za očuvanje mentalnog zdravlja.
- Važno je naglasiti da zaštita od ovakvih ljudi ne znači ulazak u sukob ili razvijanje paranoje. Naprotiv, riječ je o postavljanju jasnih granica i osluškivanju vlastitih osjećaja. Ako nakon razgovora s nekim stalno ostaje osjećaj sumnje, krivice ili manje vrijednosti, to je signal koji ne treba ignorisati. Ljudi koji vam žele dobro neće vas ostavljati emocionalno iscrpljenima.
U konačnici, najveća snaga leži u sposobnosti da se prepoznaju obrasci, a ne pojedinačne riječi. Svako može imati loš dan ili nespretno se izraziti, ali kontinuirano ponašanje govori više od bilo koje rečenice. Oslanjanje na vlastitu intuiciju, zdravo samopouzdanje i krug ljudi koji podržavaju bez skrivenih motiva najbolja su zaštita od onih koji se smiješe dok u rukama drže nož
