Velika međunarodna analiza sigurnosti vakcina protiv koronavirusa, koja je obuhvatila gotovo 99 miliona vakcinisanih ljudi iz osam država, potvrdila je niz vrlo rijetkih neželjenih reakcija nakon primjene vakcina Pfizer-BioNTech, Moderna i AstraZeneca, ali i pokazala da se ti nalazi moraju posmatrati u širem kontekstu koristi vakcinacije i praćenja javnog zdravlja.
Istraživači okupljeni u mreži Global Vaccine Data Network analizirali su zdravstvene podatke 99.068.901 vakcinisane osobe iz Australije, Argentine, Kanade, Danske, Finske, Francuske, Novog Zelanda i Škotske. Umjesto da se oslanjaju samo na prijavljene nuspojave, upoređivali su koliko se određena oboljenja pojavljuju nakon vakcinacije i koliko bi ih bilo očekivano prema ranijim podacima. Upravo takav pristup omogućio je otkrivanje sigurnosnih signala koje je teško uočiti u manjim studijama.
Studija je objavljena u februaru 2024. godine u časopisu Vaccine, a dodatni osvrt na rezultate objavljen je i u stručnim medicinskim izvorima, uključujući The BMJ. Iako su u fokus došli rijetki događaji vezani za srce, krvne sudove i nervni sistem, autori su više puta naglasili da se radi o veoma maloj učestalosti i da se svaki nalaz mora tumačiti uz uvažavanje dokazano velike koristi vakcinacije protiv COVID-19.
Kako je sprovedeno veliko istraživanje
Ovo istraživanje nije bilo zamišljeno kao klasično kliničko ispitivanje, već kao široka međunarodna provjera onoga što se događa nakon primjene vakcina u stvarnom životu. Naučnici su pratili 13 neuroloških, kardiovaskularnih i hematoloških stanja, tražeći odstupanja od očekivane učestalosti. Takva metodologija posebno je važna kada se istražuju komplikacije koje se javljaju tek kod nekoliko osoba na milion doza, jer se u manjim uzorcima lako mogu izgubiti iz vida.
Podaci su dolazili iz deset istraživačkih centara, a međunarodna saradnja dala je studiji dodatnu težinu. Prema objavljenim informacijama, rad je dostupan i u bazi PubMed, što ga čini lako dostupnim zdravstvenim radnicima, istraživačima i institucijama koje prate sigurnost vakcina. Upravo zbog veličine uzorka i načina na koji su podaci poređeni sa očekivanim brojevima, rezultati su dobili značaj daleko širi od jedne pojedinačne analize.

Jedan od razloga zbog kojih je ovaj rad važan jeste činjenica da se sigurnost vakcina ne procjenjuje samo prije odobravanja, nego i godinama nakon što uđu u široku upotrebu. Profesor Jim Buttery, jedan od istraživača, objasnio je da se rijetki događaji često ne mogu otkriti dok lijek ili vakcina ne dođe do miliona ljudi. Zbog toga praćenje ne prestaje nakon završetka prvih studija, već se nastavlja kroz velike baze podataka i dodatne analize.
Srčane tegobe povezane s mRNA vakcinama
Najpoznatiji nalaz odnosio se na mRNA vakcine kompanija Pfizer-BioNTech i Moderna. Istraživanje je potvrdilo ranije prepoznate sigurnosne signale za miokarditis, odnosno upalu srčanog mišića, i perikarditis, upalu srčane ovojnice. Oba stanja mogu izazvati bol u grudima, ubrzano lupanje srca i druge simptome koji traže medicinsku procjenu, ali studija nije pokazala da je riječ o čestim komplikacijama. Naprotiv, riječ je o rijetkim događajima koji se ne javljaju kod većine vakcinisanih.
Rizik nije isti za sve, a istraživači su ukazali da na učestalost mogu uticati dob, spol i doza vakcine. Zbog toga se i dalje insistira na preciznom tumačenju rezultata, a ne na pojednostavljenim zaključcima. Prema izvještaju The BMJ iz februara 2024. godine, međunarodna analiza je samo potvrdila ono što je već bilo prepoznato kao rijedak sigurnosni signal, a ne kao razlog za zaključak da su mRNA vakcine generalno nesigurne.

Upravo taj omjer između rijetkosti i ozbiljnosti jedan je od razloga zbog kojih su stručnjaci oprezni u javnom tumačenju ovakvih podataka. Medicinski nalaz može biti važan, ali ne smije biti istrgnut iz konteksta. Kada se radi o milionima doza i vrlo malom broju komplikacija, bilo kakvo pojednostavljivanje lako vodi u pogrešan utisak da je opasnost veća nego što zaista jeste.
Šta je pokazala AstraZeneca analiza
Druga važna grupa nalaza odnosila se na vakcinu AstraZeneca, koja koristi virusni vektor umjesto mRNA tehnologije. Istraživači su zabilježili povećanu učestalost Guillain-Barréovog sindroma, rijetkog poremećaja u kojem imunološki sistem napada periferne nerve. Također je uočena povezanost s trombozom moždanih venskih sinusa, ozbiljnim stanjem u kojem nastaje krvni ugrušak u venskim krvnim sudovima mozga.
Originalna studija mreže Global Vaccine Data Network pokazala je da su ova stanja češća od očekivanog broja nakon prve doze AstraZenecine vakcine. Ipak, statistička povezanost sama po sebi ne znači da je vakcina uzrokovala svaki pojedinačni slučaj. To je važna razlika koju su autori naglasili, jer je cilj ovakvih analiza da prepoznaju signal, a zatim ga dodatno provjere kroz druge izvore podataka i različite metode.
Značaj takvog pristupa naročito je velik kod komplikacija koje su same po sebi ozbiljne, ali izuzetno rijetke. Upravo zato je javnozdravstveni odgovor na ovakve rezultate uvijek slojevit: treba priznati nalaz, ali ga ne pretvarati u univerzalnu tvrdnju o opasnosti. U ovom slučaju, podaci govore o preciznom praćenju i o potrebi da se sigurnosni signali stalno provjeravaju, a ne o dramatičnom preokretu u razumijevanju vakcina.

Dodatna australijska provjera rijetkih neuroloških oboljenja
Posebna australijska analiza detaljnije je proučila dva veoma rijetka upalna oboljenja centralnog nervnog sistema: akutni diseminirani encefalomijelitis, poznat kao ADEM, i transverzalni mijelitis. ADEM zahvata mozak i kičmenu moždinu, dok transverzalni mijelitis izaziva upalu dijela kičmene moždine. Oba stanja su ozbiljna, ali se javljaju rijetko, pa je za njihovo praćenje potreban veliki broj podataka i pažljivo poređenje vremenskih perioda nakon vakcinacije.
Prema toj analizi, procijenjeni dodatni rizik nakon AstraZenecine vakcine iznosio je 0,78 slučajeva ADEM-a i 1,82 slučaja transverzalnog mijelitisa na milion doza. Ta brojka sama po sebi pokazuje koliko su ovi događaji rijetki. Studija je koristila povezane zdravstvene evidencije i metodu u kojoj se porede različiti vremenski periodi kod istih osoba, što je dodatno učvrstilo nalaze iz međunarodne analize i dalo im precizniji okvir.
U takvim istraživanjima najvažnije je razlikovati signal od tvrdnje. Signal znači da nešto treba detaljnije pratiti; tvrdnja bi značila da je uzrok već potvrđen. Naučnici su, međutim, ovdje ostali na oprezu i upravo zbog toga su rezultati vrijedni povjerenja u stručnom smislu. Oni ne nude pojednostavljenu poruku, nego podsjećaju da se sigurnost cjepiva i vakcina prati dugoročno i kroz više slojeva provjere.
Australijska novinska agencija AAP analizirala je tvrdnje koje su se pojavile nakon objave studije i razgovarala s istraživačima, uključujući profesora Butteryja. Takav medijski i stručni nadzor važan je jer pomaže da se rezultati ne koriste selektivno. U ovom slučaju, provjere su pokazale da nalazi o rijetkim nuspojavama ne potvrđuju tvrdnje o masovnoj štetnosti vakcina.
Za stručnjake ostaje presudno isto pitanje koje se postavlja od početka pandemije: kako istovremeno čuvati javno povjerenje i precizno govoriti o rizicima. Ovakva istraživanja upravo tome služe. Ona ne brišu rijetke neželjene reakcije, ali ih stavljaju u okvir u kojem se jasno vidi da su ozbiljne komplikacije izuzetno neobične, dok su koristi zaštite od teških oblika COVID-19 i dalje ključne za procjenu svake vakcine.









