U današnjem članku vam donosimo jednu zanimljivost koja se tiče plata zaposlenih u državnim institucijama Bosne i Hercegovine, ali i primanja najviših političkih funkcionera. Odluka Vijeća ministara BiH o novoj osnovici za 2027. godinu ponovo je otvorila pitanje koliko novca iz državnog budžeta odlazi na plate onih koji obavljaju najodgovornije javne funkcije.
Dok se brojni građani suočavaju sa svakodnevnim troškovima života, najavljene promjene izazivaju posebno interesovanje zbog iznosa koje bi pojedini zvaničnici mogli primati. Prema dostupnim obračunima, plate članova Predsjedništva BiH mogle bi dostići čak 9.426 KM mjesečno, ukoliko budu ispunjeni svi propisani uslovi. Ipak, važno je naglasiti da takva primanja još nisu konačno potvrđena i da njihova primjena zavisi od dodatnih odluka nadležnih institucija. Nova osnovica predstavlja zakonski utvrđen mehanizam za obračun plata, a ne pojedinačnu odluku o povećanju primanja određenom političaru. Upravo zbog toga potrebno je razlikovati iznose koji proizlaze iz matematičkog obračuna od plata koje će funkcioneri zaista dobijati tokom naredne godine.
Vijeće ministara Bosne i Hercegovine donijelo je 28. oktobra 2026. godine odluku kojom je osnovica za obračun plata u državnim institucijama za 2027. godinu utvrđena na 785,50 KM. Dosadašnji iznos za 2026. godinu bio je 690,86 KM, što znači da je nova osnovica veća za 94,64 KM, odnosno približno 13,7 posto. Kako je objavila Federalna televizija, odluka je donesena na prijedlog Ministarstva finansija i trezora BiH, u skladu sa zakonskim pravilima koja uređuju plate zaposlenih u državnim institucijama.
federalna.ba+1

Sam način obračuna zasniva se na množenju osnovice s koeficijentom koji pripada određenom radnom mjestu. To znači da povećanje ne donosi svima jednak novčani iznos, jer zaposleni s višim koeficijentima ostvaruju i veću apsolutnu razliku. Na tako obračunatu platu može se dodati i naknada za radni staž, zavisno od ispunjenih zakonskih uslova. Upravo kombinacija visoke osnovice, koeficijenta i dodatka za staž dovodi do iznosa koji kod pojedinih državnih funkcionera prelaze osam ili devet hiljada maraka. Istovremeno, ovo povećanje obuhvata i brojne zaposlene na administrativnim i drugim poslovima u institucijama BiH, čija su primanja znatno niža.
ONO ŠTO IZDVAJAMO
Najveću pažnju javnosti privukli su obračuni koji pokazuju koliko bi nakon primjene nove osnovice mogli zarađivati najviši predstavnici državne vlasti. Članovima Predsjedništva Bosne i Hercegovine osnovna neto plata mogla bi iznositi 7.855 KM, dok bi uz maksimalni dodatak za radni staž od 20 posto dostigla 9.426 KM. Riječ je o razlici od 1.571 KM, koja proizlazi isključivo iz mogućnosti ostvarivanja punog dodatka za godine provedene u radnom odnosu. Kako je objavio domaći portal Klix.ba, predsjedavajući Vijeća ministara BiH mogao bi ostvarivati primanja do 8.483,40 KM, dok bi ministri i predsjedavajući parlamentarnih komisija mogli dostići 8.012,10 KM.
Klix.ba
Značajne iznose pokazuju i obračuni za zastupnike i delegate Parlamentarne skupštine BiH, čija bi osnovna plata mogla iznositi 6.598,20 KM. Ukoliko bi imali pravo na maksimalni dodatak za staž, njihova primanja povećala bi se na 7.917,84 KM. Međutim, navedene cifre predstavljaju moguće obračunske iznose, a ne potvrdu da će svaki nosilac funkcije zaista primati toliko novca. Posebno je važno imati na umu da eventualne parlamentarne odluke o ograničavanju povećanja mogu promijeniti konačan rezultat.

Iako su iznosi već izazvali interesovanje, postupak koji prethodi njihovoj stvarnoj primjeni još nije završen. Ključnu ulogu imat će usvajanje budžeta institucija Bosne i Hercegovine za 2027. godinu, jer je upravo za taj dokument vezana primjena nove osnovice. Prema informacijama koje su prenijeli domaći mediji, među otvorenim pitanjima nalazi se i mogućnost da Parlamentarna skupština ponovo ograniči rast plata izabranih i imenovanih zvaničnika.
Klix.ba+1
Takva praksa ranije je korištena kako bi se omogućilo povećanje primanja zaposlenima s nižim platama, bez istovremenog povećanja za najviše funkcionere. Ukoliko bi isti pristup bio primijenjen i tokom 2027. godine, finansijski efekti odluke bili bi drugačiji od sadašnjih obračuna. S druge strane, bez dodatnih ograničenja nova osnovica mogla bi donijeti povećanje svim kategorijama zaposlenih na koje se odgovarajući zakon odnosi. Sudije i tužioci na državnom nivou nisu obuhvaćeni istim načinom obračuna, jer se njihova primanja uređuju posebnim zakonskim propisima. Zbog toga konačan odgovor o platama političkih funkcionera neće biti poznat dok se ne završe potrebne budžetske i zakonodavne procedure.

Pitanje povećanja plata u državnim institucijama ne odnosi se samo na pojedince koji će eventualno ostvariti veća primanja, nego i na ukupno upravljanje javnim novcem. Plate državnih službenika i funkcionera finansiraju se iz budžetskih sredstava, zbog čega svaka promjena osnovice ima šire finansijske posljedice. Prilikom procjene tih troškova potrebno je uzeti u obzir broj zaposlenih, pripadajuće koeficijente, dodatke i druge zakonom predviđene naknade. Važno je razlikovati opravdanu potrebu za usklađivanjem primanja zaposlenih s ekonomskim okolnostima od pitanja da li istovremeno trebaju rasti plate najviših političkih zvaničnika. Odluka o osnovici sama po sebi ne daje konačan odgovor na tu dilemu, ali otvara prostor za raspravu o odgovornosti i transparentnosti trošenja javnih sredstava. Građani imaju pravo znati kako se donose odluke koje utiču na budžet i kakve će posljedice one imati tokom naredne godine. Iz novinarske perspektive, najvažnije je da javnost dobije precizne informacije i da se mogući iznosi ne predstavljaju kao već ostvarena povećanja. Tek nakon završetka potrebnih procedura bit će jasno kolike će plate zaista biti i na koje će se kategorije zaposlenih odnositi promjene. Dok veliki broj građana pažljivo planira svakodnevne troškove, ostaje pitanje koliko je prihvatljivo da primanja najviših funkcionera dostignu gotovo deset hiljada maraka mjesečno. Kada biste imali mogućnost odlučivati o takvom povećanju, Šta biste vi uradili?






