U današnjem članku vam donosimo jednu zanimljivost koja se odnosi na čestu grešku prilikom skladištenja ogrjevnog drveta, a koja može izazvati ozbiljne probleme s vlagom u kući. Mnogi vlasnici porodičnih kuća tokom jeseni slažu drva neposredno uz vanjske zidove, vjerujući da je to najpraktičniji način da ogrjev bude zaštićen i uvijek nadohvat ruke.
Međutim, malo ko razmišlja o tome da velika količina cjepanica naslonjena na fasadu može otežati prirodno provjetravanje i sušenje zidova. Upravo takvu grešku napravio je jedan vlasnik kuće koji je uz fasadu složio približno tri kubika drva, a nakon dvije zime primijetio neugodne tragove vlage u unutrašnjosti. Kada je pozvao stručnjaka da pronađe uzrok problema, pažnja je odmah usmjerena na gomilu ogrjeva koja je gotovo potpuno zaklanjala vanjski zid. Pokazalo se da način skladištenja drva može biti mnogo važniji nego što većina ljudi pretpostavlja. Jednostavne promjene u njihovom rasporedu mogu pomoći da se sačuvaju fasada, kvalitet ogrjeva i zdraviji uslovi stanovanja.
Za veliki broj domaćinstava ogrjevno drvo predstavlja jedan od najvažnijih izvora toplote tokom hladnih zimskih mjeseci. Njegova nabavka obično počinje još tokom proljeća ili ljeta, kada mnoge porodice pripremaju zalihe za narednu sezonu grijanja. Nakon što se drva dopreme, potrebno ih je isjeći, iscijepati i pravilno složiti kako bi bila spremna za korištenje. Upravo tada mnogi vlasnici prave grešku koja se u početku čini potpuno bezazlenom. Umjesto da odaberu posebno, dobro provjetreno mjesto, cjepanice slažu direktno uz fasadu kuće, često bez ikakvog razmaka između drveta i zida. Takav raspored djeluje praktično jer ogrjev ne zauzima dodatni prostor u dvorištu i nalazi se blizu ulaza. Međutim, ono što je jednostavno za svakodnevnu upotrebu ne mora uvijek biti dobro za samu građevinu.
Vanjski zidovi kuće tokom cijele godine izloženi su različitim vremenskim utjecajima. Kiša, snijeg, mraz, promjene temperature i povećana vlažnost zraka mogu utjecati na stanje fasade. Kvalitetno izvedena fasada projektovana je tako da podnosi uobičajene vremenske uslove, ali je za njeno dugoročno očuvanje važno i da se površina može osušiti nakon padavina. Kada se uz zid nalazi velika i gusto naslagana gomila drveta, strujanje zraka može biti znatno slabije, zbog čega se vlaga na zaklonjenim površinama može zadržavati duže nego na ostatku fasade. Problem postaje izraženiji ako su cjepanice stalno izložene padavinama ili ako se nalaze na sjenovitom dijelu objekta. U takvim okolnostima zid može ostati vlažan i onda kada su druge strane kuće već potpuno suhe.
Posebno zanimljiv primjer ovog problema dolazi iz iskustva vlasnika kuće koji je tokom oktobra uz vanjski zid složio približno tri kubika ogrjevnog drveta. Želio je imati dovoljno zaliha za zimu i izbjeći svakodnevno odlazak do udaljenog spremišta. Drva je pažljivo poslagao, ali pritom nije ostavio gotovo nikakav slobodan prostor između cjepanica i fasade. Gomila je ostala na istom mjestu tokom dvije uzastopne zime. U početku nije primjećivao nikakve promjene i bio je uvjeren da je pronašao odlično rješenje za skladištenje ogrjeva. Međutim, nakon određenog vremena na unutrašnjoj strani zida počeli su se pojavljivati tragovi vlage. Situacija ga je zabrinula jer ranije nije imao sličnih problema.
Kada je primijetio da se stanje zida ne popravlja, odlučio je potražiti stručnu pomoć. Tokom pregleda kuće stručnjak je obratio pažnju na mjesta na kojima su se pojavile promjene u unutrašnjosti. Zatim je pregledao vanjski dio objekta i primijetio veliku količinu drva naslonjenu na fasadu. Posebno mu je bilo važno to što između gomile i zida nije bilo dovoljno prostora za cirkulaciju zraka, što je moglo doprinijeti dužem zadržavanju površinske vlage. Takva situacija ne znači automatski da su upravo drva jedini uzrok problema. Vlažni zidovi mogu biti posljedica loše hidroizolacije, prodora kišnice, oštećenih oluka, kondenzacije ili drugih građevinskih nedostataka. Ipak, skladištenje velike količine ogrjeva neposredno uz fasadu predstavlja okolnost koju svakako treba provjeriti.
Dugotrajno zadržavanje vlage može imati različite posljedice po izgled i stanje zidova. Na pojedinim površinama mogu se pojaviti tamne mrlje, promjene boje, oštećenja završnog sloja ili tragovi plijesni. Kada se takve promjene razvijaju iza naslaganog drveta, vlasnik ih često ne može primijetiti na vrijeme. Velika gomila cjepanica može zakloniti upravo onaj dio fasade na kojem se počinju pojavljivati prvi znakovi oštećenja. Zbog toga problem može ostati neprimijećen tokom dužeg perioda. Tek kada se drva premjeste, postaje moguće pregledati površinu i ustanoviti postoje li promjene koje zahtijevaju popravku. Pravovremeno otkrivanje takvih problema može spriječiti da manja oštećenja prerastu u zahtjevnije građevinske radove.
ONO ŠTO IZDVAJAMO
Najvažnija greška koju mnogi vlasnici kuća prave jeste slaganje velike količine ogrjevnog drveta neposredno uz fasadu, bez dovoljno prostora za provjetravanje i pregled vanjskog zida. Iako takav raspored štedi prostor i olakšava unošenje cjepanica tokom zime, može stvoriti nepovoljne uslove za sušenje površine nakon kiše ili snijega. U pojedinim savjetima spominje se razmak od najmanje deset centimetara između drva i zida, ali takvu udaljenost ne treba smatrati univerzalno sigurnom za svaki objekat. Za dugotrajno skladištenje znatno je bolje odabrati zasebno, dobro provjetreno mjesto koje nije neposredno naslonjeno na kuću. Time se smanjuje mogućnost zadržavanja vlage uz fasadu, olakšava pregled zida i stvaraju povoljniji uslovi za sušenje samog drveta.
Jedan od razloga zbog kojih se drva ne preporučuje slagati direktno uz vanjski zid jeste činjenica da i sama sadrže određenu količinu vlage. Svježe posječeno drvo može imati znatno više vode nego što je poželjno za efikasno loženje. Tokom prirodnog sušenja ta vlaga postepeno izlazi iz drveta i odlazi u okolni zrak. Ako su cjepanice složene previše gusto, bez dovoljno provjetravanja, proces sušenja može biti sporiji. Posebno nepovoljni uslovi nastaju kada je drvo istovremeno naslonjeno na zid, postavljeno direktno na vlažno tlo i potpuno pokriveno nepropusnim materijalom. Takva kombinacija može pogodovati dugotrajnom zadržavanju vlage i otežati pripremu kvalitetnog ogrjeva.
Pravilno osušeno drvo nije važno samo zbog jednostavnijeg skladištenja nego i zbog efikasnosti grijanja. Kada se u peći ili kaminu koriste previše vlažne cjepanice, dio energije oslobođene sagorijevanjem troši se na zagrijavanje i isparavanje vode. Zbog toga se dobija manje korisne toplote nego pri loženju odgovarajuće osušenog ogrjeva. Vlažno drvo može se teže paliti, proizvoditi više dima i doprinijeti stvaranju naslaga u dimnjaku i ložištu. Takve naslage mogu povećati potrebu za čišćenjem i održavanjem sistema grijanja. Zato se za većinu uobičajenih peći na drva preporučuje ogrjev čiji sadržaj vlage iznosi približno dvadeset posto ili manje. Stvarna vlažnost može se provjeriti odgovarajućim mjernim uređajem.
Mnogi ljudi vjeruju da će drvo biti dovoljno suho samo zato što je nekoliko mjeseci stajalo na otvorenom. Međutim, vrijeme sušenja zavisi od vrste drveta, veličine cjepanica, početne količine vlage i uslova u kojima se skladišti. Deblje cjepanice obično se suše sporije od tanjih, dok drvo koje je stalno izloženo kiši ili nalazi u slabo provjetrenom prostoru može duže zadržavati vlagu. Zbog toga nije dovoljno samo ostaviti drva da stoje do zime, nego je potrebno osigurati uslove u kojima će zrak moći prolaziti između naslaganih komada. Pravilno skladištenje predstavlja dio pripreme ogrjeva, jednako važan kao njegova nabavka i cijepanje.
Posebnu pažnju treba posvetiti podlozi na kojoj se drva nalaze. Jedna od čestih grešaka jeste slaganje cjepanica direktno na zemlju, travu ili drugu površinu koja tokom godine zadržava vlagu. Zemljište može ostati vlažno i nakon prestanka padavina, naročito u sjenovitim dijelovima dvorišta. Drvo koje je stalno u kontaktu s vlažnim tlom može upijati dodatnu vlagu, što otežava njegovo sušenje i može pogodovati propadanju donjih slojeva gomile. Zbog toga je preporučljivo koristiti stabilnu podlogu koja odvaja ogrjev od zemlje. U tu svrhu mogu poslužiti odgovarajući stalci, drvene grede ili palete, pod uslovom da su dovoljno čvrsti i sigurni za predviđenu težinu.
Podizanje drveta od tla ima još jednu važnu prednost. Kada postoji slobodan prostor ispod gomile, zrak može prolaziti i s donje strane cjepanica. Na taj način smanjuje se mogućnost da donji slojevi ostanu stalno vlažni. Dobra cirkulacija zraka oko drveta važna je za njegovo ravnomjerno sušenje, a ne samo za zaštitu od direktnih padavina. Upravo zbog toga kvalitetna spremišta za ogrjev često imaju uzdignuto dno i otvorene ili djelimično otvorene bočne strane. Njihova osnovna svrha jeste omogućiti da drvo bude zaštićeno od kiše, a da pritom ne ostane zatvoreno u prostoru u kojem se vlaga teško oslobađa.
Još jedna česta greška odnosi se na korištenje cerada. Mnogi vlasnici potpuno prekriju gomilu drveta nepropusnim materijalom, vjerujući da će tako spriječiti svako kvašenje. Međutim, ako cerada obuhvati i gornji i sve bočne dijelove, može ozbiljno ograničiti provjetravanje. Vlaga koja se nalazi unutar drveta tada mnogo teže izlazi u okolinu, a ispod pokrivača mogu nastati uslovi koji usporavaju prirodno sušenje. Zato je praktičnije zaštititi prvenstveno gornji dio gomile, gdje direktno padaju kiša i snijeg. Bočne strane trebalo bi ostaviti dovoljno otvorenim kako bi se omogućilo strujanje zraka. Važno je i da pokrivač bude pravilno postavljen kako se voda ne bi slijevala na nezaštićene dijelove naslaganog ogrjeva.
Prilikom odabira mjesta za skladištenje treba razmišljati i o sigurnosti dvorišta. Velike gomile drveta moraju biti stabilno složene kako ne bi došlo do njihovog prevrtanja. Posebno je važno voditi računa o prostorima u kojima se igraju djeca ili se svakodnevno kreću članovi porodice. Nepravilno naslagane cjepanice mogu predstavljati opasnost ako se pomjere ili sruše, naročito kada su složene u visoke i nestabilne redove. Zato mjesto za ogrjev treba biti dovoljno ravno, čvrsto i prilagođeno količini drveta. Također je korisno izbjeći blokiranje prolaza, vrata, prozora i pristupa instalacijama koje mogu zahtijevati održavanje.
Drvo naslonjeno na fasadu može predstavljati i dodatno mjesto skrivanja različitih insekata i drugih sitnih životinja. Pukotine između cjepanica, naročito ako je prostor taman i vlažan, mogu biti pogodne za njihovo zadržavanje. To ne znači da će svaka gomila ogrjeva izazvati pojavu štetočina, ali neposredna blizina kuće može olakšati njihov dolazak do otvora i pukotina na objektu. Zbog toga odvajanje dugotrajnih zaliha drveta od vanjskih zidova ima više prednosti od same zaštite fasade od vlage. Ogrjev je korisno redovno pregledati, a u unutrašnjost kuće unositi uglavnom količinu potrebnu za kraći period, umjesto stvaranja velikih zaliha pored peći.
Posebno treba voditi računa i o zaštiti od požara. Ogrjevno drvo je zapaljiv materijal, pa njegovo skladištenje mora biti usklađeno s položajem dimnjaka, ložišta, vanjskih izvora toplote i lokalnim protivpožarnim pravilima. Gomila velikih količina drveta neposredno uz kuću može povećati količinu zapaljivog materijala u blizini objekta, zbog čega je poželjno držati dugotrajne zalihe na sigurnom, odvojenom mjestu. Odgovarajuća udaljenost zavisi od konstrukcije kuće, lokalnih propisa i drugih okolnosti. Zbog toga nije preporučljivo oslanjati se na jedan univerzalni razmak kao garanciju sigurnosti.
Kada se na unutrašnjoj strani zida već pojave tragovi vlage, nije dovoljno samo premjestiti drva i očekivati da će problem nestati. Potrebno je utvrditi odakle vlaga dolazi i postoji li dodatni građevinski nedostatak. Mogući uzroci uključuju oštećenu fasadu, lošu hidroizolaciju, prodor vode kroz zid, neispravne oluke, kapilarnu vlagu ili kondenzaciju. Upravo zato stručni pregled ima važnu ulogu, jer se na osnovu samog izgleda mrlje ne može uvijek pouzdano odrediti pravi uzrok problema. Ako se otkriju oštećenja, potrebno ih je sanirati odgovarajućim postupcima. Jednostavno prekrivanje vlažne površine novom bojom može samo privremeno sakriti problem, bez uklanjanja njegovog izvora.
Primjer vlasnika koji je dvije zime držao tri kubika drveta uz fasadu pokazuje koliko posljedice svakodnevnih navika mogu ostati neprimijećene tokom dužeg perioda. Na početku mu se činilo da je pronašao jednostavno rješenje koje štedi prostor i olakšava grijanje. Tek nakon pojave vlage počeo je razmišljati o tome kako položaj ogrjeva može utjecati na vanjski zid. Njegovo iskustvo predstavlja koristan podsjetnik da praktičnost ne bi trebala biti jedini kriterij prilikom odabira mjesta za skladištenje drva. Jednako je važno voditi računa o provjetravanju, zaštiti od padavina, stabilnosti podloge i mogućnosti redovnog pregleda fasade.
Dobra vijest jeste da pravilno skladištenje ogrjevnog drveta ne mora zahtijevati velika ulaganja. U mnogim slučajevima dovoljno je odabrati odgovarajući dio dvorišta, osigurati stabilnu uzdignutu podlogu i postaviti jednostavnu zaštitu od kiše. Najvažnije je da drva ne budu direktno naslonjena na kuću, da se između cjepanica omogućava prolazak zraka i da gomila ostane dovoljno zaštićena od stalnog kvašenja. Takav raspored olakšava pripremu kvalitetnog ogrjeva i smanjuje mogućnost da skladištenje nepotrebno doprinosi problemima s vlagom na fasadi. Redovnim pregledom vanjskih zidova, naročito nakon zimskog perioda, moguće je na vrijeme uočiti promjene koje zahtijevaju pažnju.
Mnogi vlasnici kuća o stanju fasade počnu razmišljati tek kada se pojave tamne mrlje, oštećenja maltera ili neugodan miris vlage u prostorijama. Međutim, dio takvih poteškoća može se izbjeći pažljivijim održavanjem prostora oko objekta i pravilnim skladištenjem materijala. Ogrjevno drvo treba biti dovoljno blizu da njegovo korištenje bude praktično, ali ne toliko blizu da ometa sušenje zidova, pregled fasade ili protivpožarnu sigurnost. Pravilno odabrano mjesto koristi i kvalitetu ogrjeva i dugoročnom održavanju kuće. Zato prije naredne sezone grijanja vrijedi provjeriti gdje se nalaze zalihe drveta, jesu li podignute od tla i imaju li dovoljno prostora za provjetravanje. A kako vi skladištite ogrjevno drvo tokom zime – neposredno uz kuću ili u posebnoj šupi i spremištu?
