U današnjem članku vam donosimo jednu zanimljivost koja se tiče velikog broja vozača širom Evrope, posebno onih koji su navršili 65 godina i žele nastaviti samostalno upravljati automobilom. Evropska unija usvojila je nova pravila o vozačkim dozvolama koja donose promjene u njihovom važenju, zdravstvenim provjerama i digitalizaciji dokumenata. Jedna od najvažnijih novina jeste mogućnost da države članice skrate period važenja vozačkih dozvola osobama starijim od 65 godina.
Ova informacija izazvala je zabrinutost među starijim građanima, posebno onima kojima je automobil neophodan za svakodnevne obaveze. Međutim, važno je naglasiti da nova evropska pravila ne predviđaju automatsko oduzimanje vozačke dozvole nakon navršene određene dobi. Države članice imat će mogućnost da prilagode način obnavljanja dozvola svojim nacionalnim propisima i potrebama. Cilj promjena jeste povećanje sigurnosti na cestama, ali i stvaranje jednostavnijeg i savremenijeg sistema koji će vozačima olakšati korištenje dokumenata širom Evropske unije.
Nova pravila rezultat su višegodišnjeg rada evropskih institucija na modernizaciji saobraćajnih propisa. Evropski parlament odobrio je zakonodavne izmjene 21. oktobra 2025. godine, a nova direktiva objavljena je u Službenom listu Evropske unije 5. novembra iste godine. Propisi su stupili na snagu 25. novembra 2025. godine, ali njihova primjena ne počinje istovremeno u svim segmentima. Države članice u pravilu imaju rok do 26. novembra 2028. godine da usklade nacionalno zakonodavstvo, dok se većina novih mjera počinje primjenjivati 26. novembra 2029. godine. To znači da nova pravila već predstavljaju dio evropskog zakonodavnog okvira, ali da će vozači konkretne promjene osjetiti postepeno. Pojedine odredbe imaju drugačije rokove, zavisno od njihove namjene. Zbog toga je važno razlikovati datum usvajanja direktive od trenutka kada će se određena obaveza početi primjenjivati u pojedinoj državi.
Jedno od pitanja koje izaziva najviše zanimanja odnosi se na trajanje vozačke dozvole. Prema novom evropskom okviru, dozvole za putničke automobile i motocikle u pravilu će imati administrativnu važnost od petnaest godina. Države članice mogu taj period ograničiti na deset godina kada se vozačka dozvola koristi i kao identifikacioni dokument. Za određene profesionalne kategorije, uključujući vozače kamiona i autobusa, predviđena su kraća razdoblja važenja. Posebno je značajno što je državama dopušteno dodatno skraćivanje važenja dozvola osobama koje su navršile 65 godina, kako bi se zdravstvene i druge provjere mogle obavljati češće. Međutim, Evropska unija nije propisala da sve države moraju uvesti jedinstveni petogodišnji rok za starije vozače. Konačno trajanje dozvole zavisit će od pravila koja pojedina zemlja odluči primijeniti.
Za starije vozače najvažnije je razumjeti da se pitanje godina ne smije poistovjećivati s automatskim gubitkom sposobnosti za vožnju. Neki ljudi i nakon sedamdesete ili osamdesete godine imaju zadovoljavajuće zdravstveno stanje i uspješno upravljaju vozilom. S druge strane, određene bolesti, problemi s vidom ili smanjena sposobnost reagovanja mogu utjecati na sigurnost vožnje i kod znatno mlađih osoba. Zbog toga se u evropskim raspravama naglašava potreba za procjenom stvarnih sposobnosti vozača, a ne samo njihovog datuma rođenja. Nova pravila omogućavaju češće provjere kod starijih osoba, ali ne uspostavljaju jedinstvenu dobnu granicu nakon koje je vožnja zabranjena. Takav pristup ostavlja prostor državama da uzmu u obzir zdravstvene kriterije i potrebe stanovništva. Posebno je važno da mjere budu usmjerene na sigurnost svih učesnika u saobraćaju, bez nepotrebnog ograničavanja samostalnosti starijih građana.
ONO ŠTO IZDVAJAMO
Najvažnija informacija za sve vozače starije od 65 godina jeste da Evropska unija nije donijela odluku prema kojoj se vozačka dozvola automatski oduzima nakon navršene određene dobi. Novom direktivom državama članicama omogućeno je da skrate administrativni period važenja dozvole kako bi se češće provjeravalo ispunjava li osoba uslove za sigurno upravljanje vozilom. To može uključivati medicinske preglede, zdravstvene samoprocjene ili druge mjere koje su predviđene nacionalnim zakonodavstvom. Važno je i to da se skraćeni period, prema direktivi, primjenjuje prilikom obnavljanja dozvole, a ne automatskim prekidanjem važenja postojećeg dokumenta čim vozač napuni 65 godina. Pojedine države mogu odlučiti zadržati postojeća pravila, dok druge mogu uvesti češće postupke obnove. Zbog toga tvrdnje da će svi stariji vozači u Evropskoj uniji morati predavati dozvole ili prestati voziti nisu tačne. Konkretna prava i obaveze zavisit će od države u kojoj vozač ima prebivalište i nadležnih institucija koje izdaju dokumente.
Zdravstvena sposobnost vozača predstavlja još jedan važan dio novih propisa. Evropske institucije žele da se određeni zdravstveni rizici pravovremeno prepoznaju kako bi se smanjila mogućnost saobraćajnih nesreća. Novi okvir predviđa sistematičnije provjere, ali dopušta različite načine njihovog provođenja. U pojedinim slučajevima države će moći koristiti zdravstvene upitnike i samoprocjenu umjesto obaveznog pregleda za svakog vozača. To znači da nova direktiva ne uvodi automatski isti medicinski pregled za sve starije osobe u svim državama članicama. Pri procjeni sposobnosti mogu biti važni vid, određene bolesti i druga zdravstvena stanja koja utječu na sigurnu vožnju. Odluku o tome koje će se provjere primjenjivati donosit će nadležni organi u skladu s evropskim minimalnim standardima i nacionalnim pravilima.
Mobility and Transport+1
Posebno važna novina odnosi se na uvođenje digitalne vozačke dozvole, koja će vozačima omogućiti pristup dokumentu putem mobilnog telefona. Očekuje se da jedinstvena evropska digitalna dozvola bude dostupna do kraja 2030. godine. Dokument će biti povezan s evropskim sistemom digitalnog identiteta, što bi trebalo olakšati njegovo priznavanje među državama članicama. Ipak, fizičke vozačke dozvole neće nestati, jer će građani i dalje imati pravo zatražiti dokument u obliku kartice. Digitalizacija je zamišljena kao način pojednostavljivanja administrativnih postupaka i provjera, posebno za osobe koje često putuju unutar Evropske unije. Za mnoge starije građane mogućnost zadržavanja fizičkog dokumenta bit će značajna jer ne koriste svi pametne telefone ili digitalne usluge. Evropski sistem zato predviđa paralelno postojanje digitalnih i fizičkih dozvola.
Consilium+1
Moguće češće obnavljanje dozvola izaziva i pitanja o finansijskim troškovima za starije građane. Ako određena država odluči skratiti period važenja dokumenata, vozači bi mogli češće plaćati administrativne naknade ili obavljati propisane zdravstvene provjere. Koliki bi ti troškovi bili, zavisit će od pojedinačnih nacionalnih pravila. Posebno bi osjetljive mogle biti osobe koje imaju ograničena primanja i kojima je automobil glavno sredstvo za odlazak ljekaru, kupovinu ili obavljanje svakodnevnih poslova. U manjim mjestima i ruralnim područjima javni prijevoz često nije dovoljno razvijen da bi u potpunosti zamijenio lični automobil. Zbog toga bi dodatna ograničenja mogla imati veće posljedice za stanovnike takvih sredina nego za osobe koje žive u velikim gradovima. Upravo pitanje dostupnosti prijevoza predstavlja jedan od važnih razloga zbog kojih je potrebno pažljivo oblikovati pravila za starije vozače.
Nova evropska direktiva ne odnosi se isključivo na starije osobe, nego obuhvata i druge promjene u sistemu vozačkih dozvola. Među njima se nalazi mogućnost da sedamnaestogodišnjaci upravljaju putničkim automobilima uz pratnju iskusnog vozača, u skladu s propisanim uslovima. Predviđeno je i probno razdoblje za nove vozače tokom kojeg će važiti posebna pravila. Evropske institucije žele povećati pažnju prema sigurnosti pješaka, biciklista i korisnika drugih oblika mobilnosti. Novim pravilima uređuje se i prekogranično priznavanje određenih zabrana upravljanja vozilima, kako ozbiljni saobraćajni prekršaji ne bi ostajali bez odgovarajućih posljedica izvan države u kojoj su počinjeni. Ove mjere dio su šire strategije smanjenja broja stradalih na evropskim cestama. Njihova primjena odvijat će se postepeno, u skladu s rokovima predviđenim evropskim zakonodavstvom.
Za građane Bosne i Hercegovine koji žive ili rade u državama Evropske unije posebno je važno razlikovati evropske propise od nacionalnih pravila koja se primjenjuju u zemlji prebivališta. Osoba koja ima vozačku dozvolu izdatu u Njemačkoj, Austriji, Sloveniji ili Hrvatskoj treba pratiti informacije institucija nadležnih za izdavanje i obnavljanje dokumenata u toj zemlji. Nova evropska direktiva ne znači da se isti uslovi automatski primjenjuju na vozačke dozvole izdate u Bosni i Hercegovini, koja nije članica Evropske unije. Za vozače s bosanskohercegovačkom dozvolom važna su i pravila priznavanja ili zamjene stranih dokumenata nakon preseljenja u neku državu članicu. Ti postupci razlikuju se od redovnog obnavljanja dozvole koju je izdala država Evropske unije. Zbog toga je preporučljivo provjeriti vlastiti status prije donošenja odluke o zamjeni dokumenta. Pravila koja vrijede za jednog vozača ne moraju biti identična pravilima za drugog, čak i kada obojica imaju više od 65 godina.
Evropska komisija je u julu 2026. godine predstavila dodatne korake za provođenje novih pravila o vozačkim dozvolama. Time je potvrđeno da se proces modernizacije nastavlja i da države članice trebaju pripremiti svoje administrativne i pravne sisteme za predstojeće promjene. Za starije vozače najvažnije je da prate službene informacije, jer tek nacionalna primjena evropskog okvira pokazuje kakve će konkretne obaveze imati prilikom sljedećeg obnavljanja dozvole. Nema razloga pretpostavljati da će svi građani nakon 65. godine morati prestati upravljati automobilom ili automatski prolaziti identične preglede. Istovremeno, redovna provjera zdravstvenog stanja može biti korisna za svakog vozača, bez obzira na godine. Sigurnost na cestama zavisi od sposobnosti, odgovornog ponašanja i poštovanja saobraćajnih propisa, a ne samo od starosne dobi. Kada bi država u kojoj živite uvela češće obnavljanje vozačkih dozvola nakon 65. godine, biste li takvu mjeru smatrali korisnom za sigurnost ili nepotrebnim dodatnim opterećenjem za starije građane? Šta biste vi uradili?
