U današnjem članku Vam donosimo zanimljive informacije o kućanskom aparatu koji se nalazi u gotovo svakoj kuhinji, a čija potrošnja električne energije može iznenaditi mnoge domaćice i domaćine. Iako ga redovno koristimo za pripremu omiljenih jela, rijetko razmišljamo o tome koliko struje zahtijeva njegovo zagrijavanje i koliko naše svakodnevne navike utječu na mjesečne račune.
Posebnu pažnju privukla je tvrdnja da ovaj aparat može trošiti poput desetina frižidera, ali iza tog poređenja kriju se važni detalji koje vrijedi razumjeti prije nego što počnemo mijenjati način njegove upotrebe.
Ponekad se najveće mogućnosti za uštedu kriju upravo u uređajima koje koristimo gotovo svakodnevno.
Kada ljudi pokušavaju smanjiti račun za električnu energiju, obično prvo razmišljaju o rasvjeti, frižideru, bojleru ili uređajima za grijanje i hlađenje. Međutim, jedan od značajnijih potrošača u kuhinji može biti i električna rerna. Njena osnovna funkcija zahtijeva stvaranje visokih temperatura, zbog čega tokom zagrijavanja može koristiti znatnu količinu električne energije. Ipak, stvarni troškovi ne zavise samo od jačine uređaja nego i od toga koliko ga često uključujemo, na kojoj temperaturi pripremamo hranu i koliko dugo traje pečenje.
Čak i naizgled male promjene u svakodnevnim navikama mogu se vremenom odraziti na kućni budžet.
Električne rerne razlikuju se po veličini, načinu zagrijavanja, energetskoj efikasnosti i dodatnim funkcijama. Pojedini modeli imaju grijače velike snage kako bi što brže dostigli potrebnu temperaturu, dok drugi nude ventilatorsko pečenje i različite programe koji mogu pomoći u ravnomjernijoj pripremi hrane. Uobičajena priključna snaga mnogih električnih rerni kreće se od približno 2.000 do 5.000 vati, ali to ne znači da uređaj tokom svakog minuta rada troši maksimalnu količinu struje.
Važno je razlikovati ono što aparat može potrošiti u jednom trenutku od ukupne energije koju zaista iskoristi.
Da bi se razumjela potrošnja, potrebno je poznavati razliku između kilovata i kilovat-sata. Kilovat predstavlja jedinicu snage, dok kilovat-sat pokazuje koliko je električne energije potrošeno tokom određenog vremena. Naprimjer, kada bi rerna snage dva kilovata radila punom snagom tačno jedan sat, potrošila bi dva kilovat-sata. Ako bi istom snagom radila trideset minuta, potrošnja bi bila jedan kilovat-sat. Međutim, tokom stvarnog pečenja grijači se ne moraju neprestano uključivati punom snagom, pa konačna potrošnja može biti drugačija.
Upravo zbog toga podatak o snazi sam po sebi nije dovoljan da bismo izračunali stvarni trošak pripreme ručka.
Kada rernu uključimo, ona počinje zagrijavati unutrašnjost do temperature koju smo odabrali. Tokom tog perioda grijači mogu raditi intenzivno, naročito ako želimo postići 200 ili više stepeni. Nakon što se potrebna temperatura dostigne, termostat upravlja daljnjim zagrijavanjem kako bi se toplota održavala. Zbog toga rerna tokom dužeg pečenja ne mora sve vrijeme koristiti istu količinu energije. Na potrošnju dodatno utječu otvaranje vrata, količina hrane, kvalitet izolacije i temperatura prostorije.
Način rada termostata objašnjava zašto dva naizgled jednaka pečenja ne moraju imati potpuno istu potrošnju.
Posebnu pažnju privukla je tvrdnja da električna rerna može trošiti struju kao čak 65 frižidera koji rade istovremeno. Takvo poređenje zvuči dramatično, ali ga treba posmatrati s oprezom. Rerna zaista može imati mnogo veću trenutnu snagu od prosječne potrošnje frižidera tokom dužeg perioda. Ipak, to ne znači da svaka rerna u svakom trenutku troši koliko i 65 frižidera, niti da će njen mjesečni trošak biti toliko puta veći. Broj zavisi od toga koje se vrijednosti porede, zbog čega nije univerzalno primjenjiv.
Velike brojke privlače pažnju, ali tek pravilno objašnjenje pokazuje koliko su zaista korisne.
Frižider i rerna rade na potpuno različite načine. Frižider je uključen tokom cijelog dana, ali njegov kompresor obično ne radi neprekidno. Kada se postigne odgovarajuća temperatura, uređaj smanjuje ili privremeno prekida aktivno hlađenje, zavisno od konstrukcije. Rerna se, s druge strane, koristi znatno kraće, ali tokom zagrijavanja zahtijeva veliku snagu. Zbog toga nije dovoljno jednostavno uporediti njihove oznake u vatima i na osnovu toga zaključiti koji uređaj više košta domaćinstvo na kraju mjeseca.
Trajanje rada jednako je važno kao i snaga uređaja.
Prema okvirnim procjenama navedenim u izvornom materijalu, rerna u pojedinim domaćinstvima može mjesečno potrošiti između 40 i 90 kilovat-sati. Međutim, takve vrijednosti ne treba shvatati kao pravilo koje vrijedi za svaku porodicu. Osoba koja rernu uključuje jednom sedmično za pripremu brzog obroka imat će sasvim drugačiju potrošnju od porodice koja svakodnevno peče hljeb, meso, kolače i druga jela. Razliku mogu napraviti i veličina rerne, njena starost, stanje grijača i odabrani program rada.
Najpreciznija procjena uvijek polazi od stvarnih navika domaćinstva.
Jedna od najjednostavnijih mogućnosti za smanjenje nepotrebne potrošnje jeste bolje planiranje pripreme hrane. Ako već zagrijavate rernu za jedno jelo, razmislite možete li tokom istog zagrijavanja pripremiti još nešto za naredni obrok. Naprimjer, uz glavno jelo ponekad je moguće ispeći povrće ili pripremiti dodatnu porciju hrane koju ćete kasnije sačuvati. Naravno, potrebno je voditi računa o tome da jela zahtijevaju približno odgovarajuću temperaturu i da u rerni ima dovoljno prostora za pravilno strujanje toplote.
Dobro organizovana priprema obroka može uštedjeti i vrijeme i električnu energiju.
Često otvaranje vrata rerne predstavlja još jednu naviku koju vrijedi preispitati. Mnogi ljudi tokom pečenja nekoliko puta provjeravaju je li hrana gotova, iako se kroz staklo već može vidjeti kako napreduje priprema. Svakim otvaranjem dio zagrijanog zraka izlazi iz unutrašnjosti, a temperatura može pasti. Uređaj zatim mora ponovo zagrijavati prostor kako bi dostigao prethodno zadanu vrijednost. Zbog toga je korisno provjeravati hranu onda kada je zaista potrebno, a ne iz navike svakih nekoliko minuta.
Ponekad je dovoljno samo malo strpljenja da se izbjegne nepotrebno ponovno zagrijavanje.
Posebno koristan savjet odnosi se na prethodno zagrijavanje rerne. Iako mnogi recepti zahtijevaju da se uređaj zagrije prije stavljanja hrane, to nije neophodno za baš svako jelo. Kod određenih vrsta pečenja može se početi i u hladnoj rerni, ako recept ili proizvođač uređaja to dopuštaju. S druge strane, za peciva, pojedine kolače i jela kod kojih je početna temperatura važna za teksturu i rezultat, prethodno zagrijavanje treba zadržati. Najbolje je pratiti provjerena uputstva za konkretnu namirnicu.
Ušteda ima smisla samo ako pritom ne narušavamo kvalitet i sigurnost pripremljene hrane.
Još jedna mogućnost krije se u korištenju toplote koja ostaje unutar rerne nakon isključivanja. Njeni zidovi, plehovi i unutrašnji dijelovi zadržavaju određenu temperaturu, pa se kod nekih jela završna faza pripreme može odvijati uz preostalu toplotu. Ipak, nije preporučljivo proizvoljno skraćivati pečenje mesa, peradi i drugih namirnica koje moraju dostići sigurnu unutrašnju temperaturu. Ovaj postupak treba koristiti samo kada recept i karakteristike jela to dopuštaju.
Pametna ušteda podrazumijeva pronalaženje ravnoteže između manje potrošnje i pravilne pripreme hrane.
Važan je i izbor odgovarajuće temperature. Česta je zabluda da će se svako jelo bolje ili znatno brže pripremiti ako rernu jednostavno uključimo na najvišu vrijednost. Previsoka temperatura može dovesti do toga da površina hrane prebrzo potamni, dok unutrašnjost ostane nedovoljno pečena. Ponekad je zbog toga potrebno dodatno vrijeme, a konačni rezultat može biti lošiji. Pridržavanje odgovarajuće temperature iz recepta često je praktičnije od nepotrebnog pojačavanja grijača.
Pravilna temperatura ne doprinosi samo uštedi nego i boljem ukusu pripremljenih jela.
Redovno održavanje uređaja također zaslužuje pažnju. Masnoća, ostaci hrane i nečistoće mogu otežati čišćenje i izazvati neugodne mirise tokom zagrijavanja. Posebno je važno povremeno pregledati vrata i zaptivke, jer njihovo oštećenje može dovesti do neželjenog gubitka toplote. Ako primijetite da se rerna neuobičajeno dugo zagrijava, da vrata ne prijanjaju dobro ili da temperatura ne odgovara podešenoj vrijednosti, korisno je potražiti savjet stručnog servisera.
Dobro održavan aparat lakše je koristiti pravilno i sigurnije.
Mnogi savremeni modeli imaju digitalni sat, elektronski displej i kontrolne funkcije koje ostaju aktivne čak i kada se hrana ne priprema. To znači da pojedine rerne troše malu količinu električne energije i dok miruju. Ipak, ta potrošnja obično je znatno manja od energije potrebne za pečenje, a njena stvarna vrijednost zavisi od konstrukcije uređaja. Najbolje je provjeriti tehničke podatke i uputstvo proizvođača prije nego što se odlučite za bilo kakvo isključivanje napajanja.
Ne treba zanemarivati male potrošače, ali najveću pažnju ipak zaslužuju uređaji i funkcije koji koriste najviše energije.
Kada je riječ o ukupnim računima, važno je razumjeti da rerna nije nužno najveći potrošač u svakom domaćinstvu. Električno grijanje, bojleri, klima-uređaji, mašine za sušenje veša i druga oprema mogu imati veći utjecaj na ukupnu potrošnju, zavisno od načina korištenja. Zato je korisno pregledati sve veće potrošače prije nego što zaključimo da je upravo priprema hrane glavni razlog povećanog računa.
Najveće uštede obično dolaze nakon što utvrdimo gdje se energija zaista najviše troši.
Za jednostavnu procjenu troška korištenja rerne potrebno je znati koliko je kilovat-sati potrošila i koliko domaćinstvo plaća jedan kilovat-sat. Ako bi uređaj tokom određenog perioda potrošio 20 kilovat-sati, tu vrijednost trebalo bi pomnožiti odgovarajućom cijenom električne energije. Pritom treba imati na umu da se konačni račun može sastojati od više stavki i da pojedina domaćinstva imaju različite tarife, uključujući skuplje i jeftinije periode potrošnje.
Jednostavan proračun može pomoći da bolje razumijemo koliko nas koštaju svakodnevne aktivnosti.
U domovima u kojima se svakodnevno priprema mnogo hrane posebno se isplati razmisliti o rasporedu kuhanja. Umjesto da se rerna nekoliko puta uključuje za male porcije, ponekad je praktičnije pripremiti veću količinu hrane odjednom i pravilno je sačuvati za naredni dan. Za zagrijavanje manjih porcija mogu biti pogodniji drugi kuhinjski uređaji, zavisno od vrste hrane i njihove efikasnosti. Važno je prilagoditi izbor stvarnim potrebama, jer ne postoji jedno rješenje koje je najbolje u svakoj situaciji.
Male organizacijske promjene mogu olakšati svakodnevicu i smanjiti nepotrebne troškove.
Na kraju, priča o električnoj rerni pokazuje koliko je važno razumjeti rad uređaja koje koristimo. Tvrdnja o potrošnji jednakoj desetinama frižidera može privući pažnju, ali ne opisuje pouzdano stvarnu potrošnju tokom mjeseca. Mnogo je korisnije pratiti trajanje pečenja, odabranu temperaturu, učestalost korištenja i mogućnosti koje nudi konkretan model. Uz pažljivije planiranje obroka, izbjegavanje nepotrebnog otvaranja vrata i pravilno održavanje, moguće je smanjiti dio potrošnje bez odricanja od omiljenih jela.
Prava vrijednost ovih savjeta nije u dramatičnim poređenjima, nego u jednostavnim navikama koje dugoročno mogu donijeti stvarnu uštedu.
