U današnjem članku donosimo važne informacije o povećanom broju pacijenata koji se tokom oktobra 2026. godine javljaju zdravstvenim ustanovama u Srbiji zbog respiratornih i stomačnih tegoba. Iako su temperature u pojedinim dijelovima zemlje ostale neuobičajeno visoke za ovo doba godine, ljekari bilježe učestalije preglede djece i odraslih. Među najčešćim simptomima spominju se kašalj, povišena temperatura, bolovi u grlu, povraćanje i proljev. Posebna pažnja usmjerena je na bebe i malu djecu, kod kojih pojedine infekcije mogu izazvati ozbiljnije komplikacije.
Topli jesenji dani kod mnogih stvaraju osjećaj da je sezona prehlada još daleko. Međutim, vremenske prilike nisu jedini faktor koji utiče na širenje zaraznih bolesti. Povratak djece u školske klupe, duži boravak u zatvorenim prostorijama i svakodnevni bliski kontakti mogu olakšati prenošenje različitih virusa.
Prema medijskim izvještajima iz oktobra, pojedine ambulante u Srbiji suočavaju se s većim brojem pregleda nego tokom prethodnog mjeseca. Posebno se ističu podaci iz beogradskog Doma zdravlja Savski venac, gdje su početkom oktobra pedijatrijske službe dnevno obavljale približno 200 do 300 pregleda. Navedeno povećanje iznosilo je oko 30 posto u poređenju s početkom septembra.
U kasnijim izvještajima spominjalo se i više od 300 pregleda tokom jednog dana. Ipak, takve brojke treba pravilno razumjeti. One pokazuju koliko je određena zdravstvena ustanova opterećena, ali ne znače da su svi pregledani pacijenti imali istu bolest niti da je laboratorijski potvrđena epidemija jednog virusa na području cijele države.
Doktorica Malina Rakić, koja je o ovoj temi govorila za Nova.rs, objasnila je da pojava većeg broja infekcija tokom oktobra nije neuobičajena. Nakon početka školske godine povećava se broj kontakata među djecom, a samim tim nastaju pogodniji uslovi za širenje zaraznih bolesti.
Više poznatih virusa izaziva različite tegobe
Jedna od najvažnijih informacija jeste da se ne govori o jednom potpuno novom virusu. Prema navodima iz zdravstvenih i medijskih izvještaja, istovremeno su prisutni različiti uzročnici koji mogu izazivati respiratorne ili probavne simptome. Zbog toga se među pacijentima pojavljuju različite kliničke slike, čak i kada se radi o članovima iste porodice.
Među respiratornim uzročnicima spominju se rinovirusi, adenovirusi i respiratorni sincicijalni virus, poznat kao RSV. Rinovirusi najčešće izazivaju simptome obične prehlade, uključujući kihanje, curenje nosa, začepljenost i neugodan osjećaj u grlu. Kod nekih osoba javlja se i kašalj, dok povišena temperatura ne mora biti izražena.
Adenovirusi mogu izazvati nešto raznovrsnije tegobe. Kod pojedinih pacijenata pojavljuju se temperatura, upala grla i krajnika, dok drugi mogu imati crvenilo očiju ili probleme s probavom. Zbog sličnosti simptoma ponekad je teško razlikovati virusnu od bakterijske infekcije samo na osnovu izgleda grla.
Upravo zato ljekari upozoravaju da antibiotike ne treba uzimati bez medicinske procjene. Takvi lijekovi djeluju protiv bakterija, ali ne mogu izliječiti infekciju uzrokovanu rinovirusom ili drugim virusnim uzročnikom. Njihova nepotrebna upotreba može izazvati neželjene posljedice i doprinijeti otpornosti bakterija na liječenje.
U sezonskim izvještajima spominje se i parvovirus B19, koji se povezuje s takozvanom petom bolešću. Kod djece se može pojaviti karakterističan osip, često izražen na obrazima. Poseban oprez potreban je kada su ovoj infekciji izložene trudnice ili osobe s određenim krvnim i imunološkim oboljenjima.
Istovremeno, među pacijentima se bilježe i stomačne tegobe. Njih mogu izazvati norovirusi, rotavirusi i pojedine vrste adenovirusa. Mučnina, povraćanje, proljev i bolovi u stomaku mogu izgledati slično, ali ne znače da je kod svakog oboljelog prisutan isti uzročnik.
VAŽAN TRENUTAK
Povećan broj pregleda izazvao je pažnju javnosti, ali dostupni navodi ne potvrđuju pojavu jednog novog, posebno opasnog virusa. Riječ je o istovremenom cirkuliranju više poznatih uzročnika koji mogu izazvati različite simptome. Najveću pažnju potrebno je posvetiti pacijentima kod kojih se razviju teškoće s disanjem ili znaci ozbiljne dehidracije.
Posebno mjesto među respiratornim infekcijama zauzima RSV. Kod mnogih odraslih i starije djece bolest može izgledati poput blaže prehlade, ali kod dojenčadi ponekad zahvata donje disajne puteve. Tada se mogu razviti bronhiolitis, odnosno upala sitnih disajnih puteva, ili upala pluća.
Simptomi u početku mogu biti prilično obični. Dijete može kihati, kašljati, slabije jesti ili imati začepljen nos. Međutim, kod najmlađih se ponekad pojavljuju ubrzano disanje, zviždanje pri izdisaju i vidljiv napor prilikom svakog udaha.
Roditelji trebaju posebno obratiti pažnju na uvlačenje kože između rebara, plavičastu ili sivkastu boju usana, prekide disanja i izrazitu pospanost. Takvi znaci zahtijevaju hitnu medicinsku pomoć. Prema preporukama američkog Centra za kontrolu i prevenciju bolesti, poznatog kao CDC, pogoršavanje disanja i nemogućnost uzimanja dovoljno tečnosti također su razlozi za brzu procjenu zdravstvenog radnika.
Kod vrlo malih beba bolest ne mora početi izrazitim kašljem. Ponekad se prvo primijete slabije hranjenje, neuobičajena razdražljivost ili smanjena aktivnost. Prijevremeno rođena djeca i mališani s određenim hroničnim oboljenjima mogu imati veći rizik od komplikacija.
Važno je naglasiti i posebno pravilo za najmlađu dojenčad. Beba mlađa od tri mjeseca koja ima temperaturu od 38 stepeni ili više treba hitnu medicinsku procjenu, čak i kada na prvi pogled nema drugih ozbiljnih simptoma.
Stomačne infekcije i znakovi koje roditelji ne smiju zanemariti
Dok se kod jedne grupe pacijenata pojavljuju problemi s disajnim putevima, drugi dolaze na pregled zbog povraćanja i proljeva. Kod djece su takva oboljenja posebno neugodna jer organizam može relativno brzo izgubiti značajnu količinu tečnosti. Rizik je veći kada dijete istovremeno odbija piti ili ne može zadržati tečnost zbog učestalog povraćanja.
Rotavirus može izazvati vodene stolice, temperaturu i povraćanje, a tegobe ponekad traju nekoliko dana. Norovirus se često povezuje s naglim početkom mučnine, povraćanja i stomačnih grčeva. Oba uzročnika mogu se širiti među članovima domaćinstva i u dječijim kolektivima.
Najvažnije je prepoznati znakove dehidracije. Suha usta, smanjeno mokrenje, plač bez suza, upale oči i neuobičajena malaksalost mogu upozoravati da dijete gubi više tečnosti nego što uspijeva nadoknaditi. Ako dijete postane izrazito pospano, ne može piti ili pokazuje znakove ozbiljne iscrpljenosti, potrebno je odmah zatražiti medicinsku pomoć.
Kod blažih stomačnih infekcija značajnu ulogu imaju oralne rehidracijske otopine iz apoteke. One sadrže pažljivo određen odnos vode, soli i šećera koji pomaže nadoknaditi izgubljenu tečnost i elektrolite. Dojenje se kod beba u pravilu nastavlja, dok se dodatni postupci prilagođavaju njihovom stanju i savjetu zdravstvenog radnika.
Među infekcijama koje se pojavljuju kod djece spominje se i bolest ruku, stopala i usta. Uzrokuju je određeni enterovirusi, a može se prepoznati po temperaturi, bolnim ranicama u ustima i osipu koji se pojavljuje na dlanovima, tabanima ili drugim dijelovima tijela. Zbog ranica djeca ponekad odbijaju jesti i piti, pa je i kod ove bolesti važno pratiti unos tečnosti.
Iz objašnjenja doktorice Maline Rakić proizlazi da povećan broj infekcija tokom jeseni treba posmatrati u kontekstu školskih aktivnosti i češćih kontakata među ljudima. Različiti virusi mogu cirkulirati u isto vrijeme, pa je za procjenu zdravstvenog stanja važnije pratiti simptome svakog pacijenta nego pretpostavljati da svi boluju od iste infekcije.
— Osvrt na navode doktorice Maline Rakić
Roditelji mogu smanjiti mogućnost prenošenja infekcija redovnim pranjem ruku, provjetravanjem prostorija i izbjegavanjem bliskog kontakta s osobama koje imaju izražene simptome bolesti. Djecu također treba učiti da prilikom kašljanja i kihanja koriste maramicu ili pregib lakta.
Kod norovirusa je posebno važno pranje ruku sapunom i vodom. Prema smjernicama CDC-a, sredstva za dezinfekciju na bazi alkohola nisu dovoljno pouzdana kao jedina zaštita od ovog uzročnika. Osobe koje povraćaju ili imaju proljev trebaju ostati kod kuće, a kod norovirusa preporučuje se najmanje 48 sati nakon prestanka simptoma prije povratka aktivnostima u kojima mogu zaraziti druge.
Čišćenje površina koje su bile u kontaktu s povraćenim sadržajem ili stolicom dodatno smanjuje rizik od širenja bolesti. U domaćinstvima s malom djecom pažnju treba posvetiti i pravilnom pranju zaprljane odjeće i posteljine. Ove mjere posebno su korisne kada više osoba dijeli kupatilo ili druge zajedničke prostorije.
Uravnotežena prehrana, dovoljno sna i redovno unošenje tečnosti važni su za opće zdravlje, ali ne predstavljaju garanciju da se infekcija neće dogoditi. Ni pojedinačni vitamini ni domaći pripravci ne mogu zamijeniti higijenske mjere i odgovarajuću medicinsku njegu.
U zaštiti djece važnu ulogu ima i vakcinacija prema preporučenom kalendaru. Vakcina protiv rotavirusa može smanjiti rizik od teškog oblika bolesti, dok za zaštitu određenih grupa dojenčadi od ozbiljnog RSV oboljenja postoje preventivne mogućnosti čija dostupnost zavisi od zemlje i zdravstvenih preporuka.
Kada dijete ima blažu prehladu, normalno pije i ponaša se uobičajeno, često je dovoljna odgovarajuća kućna njega uz praćenje simptoma. Sasvim drugačiju pažnju zahtijevaju teško disanje, nemogućnost uzimanja tečnosti, neuobičajena pospanost, poremećaj svijesti ili ozbiljni znakovi dehidracije.
Pregled je potreban i kada se stanje pogoršava, temperatura dugo traje ili se nakon privremenog poboljšanja pojave nove izražene tegobe. Roditelji ne trebaju čekati određeni broj dana ako primijete alarmantne simptome. Pravovremena procjena može biti posebno važna kod beba i djece koja već imaju zdravstvene poteškoće.
Podaci iz Srbije zato zahtijevaju pažljivo tumačenje. Veći broj pacijenata u ambulantama ne potvrđuje automatski postojanje nove epidemije, ali pokazuje da zdravstveni radnici tokom oktobra imaju povećan obim posla. Istovremena prisutnost respiratornih i stomačnih infekcija znači da se simptomi među pacijentima mogu znatno razlikovati.
Za porodice je najvažnije da prate stvarno stanje oboljele osobe, posebno njeno disanje, unos tečnosti, mokrenje i opću aktivnost. Toplo vrijeme ne sprečava širenje virusa, a naizgled obična prehlada kod najmlađih ponekad zahtijeva dodatni oprez. Uz odgovarajuću higijenu, pravovremeno prepoznavanje znakova pogoršanja i savjet ljekara kada je potreban, mnoge infekcije mogu se prebroditi bez ozbiljnijih posljedica.
