U današnjem članku vam donosimo jednu zanimljivost o važnoj akciji koja počinje 21. oktobra 2026. godine na području Hrvatske, a čiji je cilj zaštita životinja i ljudi od opasne zarazne bolesti. Riječ je o jesenskoj oralnoj vakcinaciji lisica protiv bjesnoće, koja će se provoditi izbacivanjem posebnih mamaca iz aviona. Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva objavilo je raspored aktivnosti i upozorilo građane kako trebaju postupiti ako pronađu neobične tamnosmeđe mamce u prirodi ili blizini svojih domova. Posebno je važno da ih ljudi ne dodiruju golim rukama i da poštuju preporučene mjere opreza.
Hrvatska 21. oktobra započinje novu fazu programa kojim već godinama nastoji održati kontrolu nad bjesnoćom među divljim životinjama. Vakcinacija će se provoditi pomoću aviona koji na unaprijed određenim područjima izbacuju mamce s vakcinom namijenjenom lisicama.
Prema službenoj najavi Ministarstva, ovogodišnja jesenska kampanja počinje s aerodroma Vinkovci-Sopot, nakon čega će se aktivnosti postepeno premještati prema drugim dijelovima zemlje.
Od 21. do 24. oktobra planirano je polijetanje aviona iz Vinkovaca, od 24. do 26. oktobra iz Varaždina, od 26. do 29. oktobra s Krka, dok će se posljednja faza, prema najavljenom rasporedu, provoditi s Brača od 29. do 31. oktobra. Vremenski raspored odnosi se na planirane aktivnosti i može zavisiti od uslova potrebnih za sigurno provođenje letova.
Akcija obuhvata kontinentalno područje Hrvatske, dok su jadranski otoci izuzeti iz ovogodišnjeg programa polaganja mamaca. To što se avioni koriste aerodromima na Krku i Braču ne znači da se mamci raspoređuju po tim otocima.
Zašto se vakcinišu upravo lisice?
Bjesnoća je ozbiljna virusna bolest koja može pogoditi divlje i domaće životinje, ali i ljude. Virus se najčešće prenosi putem pljuvačke zaražene životinje, naročito ugrizom.
Bez pravovremene zaštite nakon izlaganja, bolest može imati smrtonosne posljedice nakon pojave kliničkih simptoma. Upravo zato prevencija i kontrola bolesti kod životinja imaju izuzetno važnu ulogu u zaštiti javnog zdravlja.
Lisice su među divljim životinjama koje mogu održavati širenje virusa u prirodi. Zbog toga se njihovom sistematskom vakcinacijom nastoji spriječiti pojava bolesti i smanjiti rizik od njenog prenošenja na druge životinje i ljude.
Hrvatska oralnu vakcinaciju lisica provodi od 2011. godine, a aktivnosti se organizuju dva puta godišnje. Jesenska kampanja usmjerena je na stvaranje zaštite prije sezone parenja, dok se proljetnom nastoji obuhvatiti i podmladak lisica.
Zahvaljujući dugogodišnjim preventivnim mjerama i nadzoru, Hrvatskoj je 2021. godine priznat status zemlje slobodne od bjesnoće, dok je posljednji zabilježeni slučaj bolesti bio 2014. godine.
Ipak, održavanje tog statusa zahtijeva kontinuirano praćenje situacije i provođenje preventivnih mjera.
Program podržava i Evropska komisija, a sufinansiranje sadašnjeg programa predviđeno je do 2027. godine.
Kako izgledaju mamci koji se izbacuju iz aviona?
Za vakcinaciju se koriste posebni mamci tamnosmeđe boje koji oblikom mogu podsjećati na manje kolačiće. Imaju intenzivan miris namijenjen privlačenju lisica i drugih divljih mesojeda.
Unutar svakog mamca nalazi se plastično-aluminijska kapsula s tečnom vakcinom Rabadrop, koja sadrži oslabljeni virus bjesnoće soja SAD Clone.
Kada lisica zagrize mamac, kapsula se probija i vakcina dolazi u dodir sa sluznicom njenih usta, čime započinje stvaranje imunološke zaštite.
Prema podacima Ministarstva, tokom svake kampanje u Hrvatskoj planirano je raspoređivanje 1.332.925 vakcinalnih mamaca, što znači da će tokom dvije kampanje u 2026. godini ukupno biti distribuirano 2.665.850 mamaca.
Za njihovo polaganje koriste se avioni opremljeni GPS sistemima i posebnim softverom koji omogućava precizno raspoređivanje.
Predviđeno je približno 25 mamaca po kvadratnom kilometru, čime se omogućava dovoljno široka pokrivenost prostora.
Mamci sadrže i tetraciklin, koji služi kao marker u zubima životinja. Na taj način stručnjaci mogu naknadno provjeravati jesu li lisice konzumirale vakcinalne mamce.
Šta građani trebaju uraditi ako pronađu mamac?
Ministarstvo je posebno upozorilo građane da pronađene mamce ne diraju i ne premještaju bez potrebe.
Ako se mamac nalazi u šumi, na livadi ili drugom prirodnom području, najbolje ga je ostaviti na mjestu gdje je pronađen. Namijenjen je divljim životinjama i ne treba ga uzimati kao suvenir niti nositi kući.
Ako mamac završi u dvorištu porodične kuće, na dječijem igralištu ili drugoj javnoj površini, može se premjestiti u obližnji grm ili na rub šume, ali isključivo uz zaštitne rukavice i bez direktnog dodira kože s mamcem.
Posebno treba obratiti pažnju na mamce čiji je vanjski omotač oštećen.
Ako je kapsula probijena i iz nje curi tečnost, mamac više nije djelotvoran za predviđenu vakcinaciju. U tom slučaju može se, uz odgovarajuću zaštitu ruku, staviti u nepropusnu vrećicu i odnijeti najbližem veterinaru radi pravilnog uklanjanja.
Ukoliko osoba dodirne vanjski omotač mamca, potrebno je temeljito oprati ruke sapunom i vodom.
Ako tečni sadržaj vakcine dođe u kontakt s kožom ili sluznicom, prema službenoj preporuci Ministarstva potrebno je odmah se obratiti ljekaru.
Jesu li mamci opasni za pse i mačke?
Prema informacijama nadležnog ministarstva, mamci nisu opasni za kućne ljubimce, ali nisu namijenjeni njihovoj vakcinaciji.
Pas ili mačka koji pronađu ili pojedu mamac ne smatraju se zaštićenima od bjesnoće.
Zbog toga vlasnici kućnih ljubimaca i dalje trebaju poštovati obaveze redovne veterinarske vakcinacije i savjete nadležnog veterinara.
Tokom provođenja akcije korisno je obratiti pažnju na pse prilikom šetnje, posebno na područjima gdje bi mogli pronaći mamce.
Posebno upozorenje u slučaju ugriza životinje
Iako Hrvatska ima status zemlje slobodne od bjesnoće, nadležne službe upozoravaju da ugrize i ogrebotine životinja nikada ne treba zanemarivati.
Ako osobu ugrize ili ogrebe pas, mačka, lisica ili druga životinja, ranu treba odmah temeljito oprati velikom količinom tekuće vode i sapuna.
Nakon toga potrebno je što prije potražiti medicinsku pomoć kako bi ljekar procijenio postoji li potreba za dodatnim mjerama zaštite, uključujući zaštitu od bjesnoće i drugih infekcija.
Pravovremena reakcija posebno je značajna jer se postekspozicijska zaštita protiv bjesnoće mora započeti prije razvoja simptoma bolesti.
Tokom jesenske kampanje građani mogu primijetiti avione koji nadlijeću određena područja na manjim visinama, kao i mamce na zemlji. Riječ je o organizovanoj preventivnoj aktivnosti koja se provodi prema unaprijed utvrđenom planu.
Najvažnije je da građani prepoznaju izgled vakcinalnih mamaca i znaju kako postupiti ako ih pronađu. Ovakve akcije predstavljaju važan dio dugoročne zaštite zdravlja ljudi, domaćih životinja i divljih životinjskih populacija.
Za dodatne informacije građani se mogu obratiti Upravi za veterinarstvo i sigurnost hrane ili pratiti službene objave Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva.
Da li ste ranije primijetili ovakve tamnosmeđe mamce u prirodi i jeste li znali da se u Hrvatskoj iz aviona raspoređuju vakcine namijenjene zaštiti lisica od bjesnoće?
