U današnjem članku vam donosimo jednu zanimljivost o namirnici koja se gotovo svakodnevno nalazi na našim trpezama, a čija historija krije brojne neobične činjenice. Paradajz je nezaobilazan sastojak salata, domaćih umaka i mnogih tradicionalnih jela, ali malo ljudi zna da se kroz prošlost o njemu vodila rasprava čak i pred američkim Vrhovnim sudom.
Iako ga većina smatra povrćem, paradajz je zapravo voće prema botaničkoj klasifikaciji. Njegova zanimljiva prošlost, raznovrsnost i hranljive osobine pokazuju da se iza ovog jednostavnog ploda krije mnogo više nego što se na prvi pogled čini.
Paradajz potječe iz Amerike, a njegovo širenje povezano je s drevnim civilizacijama i evropskim istraživačima. Nakon dolaska u Evropu tokom šesnaestog stoljeća, dugo je izazivao nepovjerenje. Ljudi su ga povezivali s otrovnim biljkama iz iste porodice, zbog čega se ponegdje uzgajao prvenstveno kao ukras. Zanimljivo je da je Vrhovni sud SAD-a 1893. godine paradajz za potrebe carinskih propisa svrstao među povrće, oslanjajući se na njegovu uobičajenu kulinarsku upotrebu. Ta odluka nije promijenila botaničku činjenicu da plod nastaje iz cvijeta i sadrži sjemenke.
Danas postoje hiljade sorti paradajza, različitih veličina, oblika i boja. Osim poznatih crvenih plodova, uzgajaju se žute, zelene, ljubičaste i tamne sorte. Domaći portal Klix.ba među svojim gastronomskim sadržajima obrađuje zanimljivosti o svakodnevnim namirnicama, a paradajz je posebno zanimljiv zbog široke upotrebe u kuhinjama širom svijeta. Od sitnih cherry plodova do velikih mesnatih sorti, gotovo svaka vrsta ima svoju namjenu.
Posebnu vrijednost paradajzu daju voda, vitamini i biljni spojevi, među kojima se izdvaja likopen. Riječ je o antioksidansu koji se proučava zbog mogućeg povoljnog djelovanja na zdravlje. Zanimljivo je da kuhanje i prerada paradajza mogu povećati dostupnost likopena organizmu. Ipak, nijedna namirnica sama po sebi ne može spriječiti ili izliječiti ozbiljne bolesti, pa paradajz treba posmatrati kao vrijedan dio raznovrsne i uravnotežene prehrane.
Zavod za javno zdravstvo Federacije BiH u svojim preporukama o pravilnoj prehrani naglašava značaj svakodnevnog unosa povrća i voća. Paradajz se u takav način ishrane jednostavno uklapa jer sadrži mnogo vode i može se pripremati na različite načine.
Njegova zanimljiva historija obuhvata i razvoj kečapa, čuveni španski festival La Tomatina te genetski modificiranu sortu Flavr Savr, predstavljenu 1994. godine. I domaći mediji poput N1 BiH prate teme prehrane i zdravih životnih navika, što pokazuje koliko su svakodnevni izbori namirnica važna tema.
Zaključak je da paradajz nije samo običan dodatak jelima, nego plod bogate historije i korisnih hranljivih sastojaka. Njegova raznovrsnost čini ga jednim od najpraktičnijih sastojaka svakodnevne prehrane.
Šta biste vi uradili kada biste morali izabrati samo jedan način pripreme paradajza – biste li ga jeli svježeg, kuhanog ili kao domaći sos?
