U današnjem članku vam donosimo jednu zanimljivost o neprijatnom mirisu cigareta koji se može zadržati u domu mnogo duže nego što očekujemo. Duhanski dim ne ostaje samo u zraku. Njegove čestice i ostaci mogu se taložiti na zavjesama, tepisima, namještaju i zidovima. Zbog toga se neugodan miris ponekad osjeti čak i kada u prostoriji niko trenutno ne puši. Mnogi pokušavaju problem riješiti osvježivačima, ali prikrivanje mirisa nije isto što i temeljito čišćenje.
Jedan od najjednostavnijih postupaka jeste provjetravanje. Otvaranje prozora može pomoći da se dio zagađenog zraka zamijeni svježim, ali nije dovoljno da ukloni sve naslage koje su već završile na površinama. Najefikasnija dugoročna promjena jeste da se u zatvorenom prostoru više ne puši. Tako se sprječava nastajanje novih naslaga i smanjuje izloženost drugih ukućana duhanskom dimu.
Soda bikarbona često se spominje kao pomoć protiv neugodnih mirisa. Manja količina može se posuti po odgovarajućem tepihu, ostaviti određeno vrijeme i potom pažljivo usisati, ako proizvođač materijala to dopušta. Ipak, soda ne uklanja pouzdano sve štetne sastojke dima i ne može zamijeniti pranje tkanina niti čišćenje prostorije.
Posebnu pažnju treba posvetiti površinama koje se svakodnevno dodiruju. Stolove, police i druge perive dijelove namještaja korisno je očistiti sredstvom koje odgovara materijalu. U narodnim savjetima spominje se razrijeđeni ocat, ali on nije prikladan za svaku površinu, naročito pojedine vrste kamena. Nikada ga ne treba miješati s izbjeljivačem, jer takva kombinacija može osloboditi opasne gasove.
Citrusne kore mogu prostoru dati ugodniji miris, ali ne izvlače nikotin i ostale ostatke dima iz zidova ili tekstila. Njihova uloga uglavnom je mirisna. Ako se ostavljaju na tanjirićima, treba ih redovno mijenjati da se ne pokvare. Slično vrijedi za mirisne svijeće i osvježivače: ugodan miris ne znači nužno čišći zrak.
Tekst objavljen na domaćem portalu Vas Glas navodi sodu, ocat i citrus kao kućne trikove. Ipak, informacije o štetnosti pušenja najbolje je tražiti i u javnozdravstvenim izvorima. Zavod za javno zdravstvo Federacije BiH bavi se promocijom zdravlja, dok Institut za zdravlje i sigurnost hrane Zenica obrađuje teme prevencije. Njihovo spominjanje ne znači da su potvrdili baš svaki opisani kućni postupak.
Ponekad je potrebno oprati zavjese, presvlake i posteljinu, očistiti tvrde površine, a kod dugogodišnjeg pušenja razmotriti i profesionalno čišćenje. Posebno treba voditi računa o djeci i osobama s respiratornim poteškoćama, jer neugodan miris nije jedini problem koji dim ostavlja iza sebe.
Ako se miris vraća nakon svakog čišćenja, to može značiti da su zavjese, tapacirani namještaj ili druge porozne površine još zasićene ostacima dima i zahtijevaju dodatnu pažnju tokom održavanja doma.
U izvornom tekstu spominje se i neobična metafora o kafi i pasti za zube. Ona podsjeća da popularan internetski savjet nije automatski koristan. Nema razloga vjerovati da njihovo miješanje rješava problem duhanskog dima, a redovna upotreba paste s fluoridom prema uputstvu važan je dio zaštite zuba.
Najvažnija poruka jeste da dom neće postati zdraviji samo zato što je miris prikriven. Temeljito čišćenje i prestanak pušenja u zatvorenom prostoru pružaju trajnije rezultate od mirisnih trikova. Šta biste vi uradili kada bi se miris cigareta uporno zadržavao u vašoj kući?
