U današnjem članku vam donosimo jednu zanimljivost iz oblasti zdravlja koja pokazuje koliko svakodnevne odluke, iako često djeluju beznačajno, tokom godina mogu postati važan dio brige o organizmu i smanjivanja nekih poznatih faktora rizika za razvoj bolesti. Kada se govori o raku, posebno je važno odmah razjasniti da ne postoji način života koji čovjeku može garantovati da nikada neće oboljeti, jer na nastanak malignih bolesti utiču godine, genetika, okruženje i brojni drugi faktori.
Ipak, medicina danas raspolaže dokazima da određene životne navike mogu smanjiti vjerovatnoću razvoja pojedinih vrsta raka i istovremeno koristiti srcu, krvnim sudovima, metabolizmu i opštem zdravstvenom stanju. Zbog toga se prevencija ne zasniva na jednom čudesnom savjetu, namirnici ili ritualu, nego na nizu odluka koje se ponavljaju tokom života. Dugogodišnje iskustvo ljekara koji rade sa onkološkim pacijentima dodatno pokazuje koliko je važno o zdravlju početi razmišljati mnogo prije nego što se pojave ozbiljne tegobe. Kako prenose domaći zdravstveni portali pozivajući se na preporuke stručnjaka, među osnovama zdravog načina života redovno se izdvajaju kretanje, kvalitetna prehrana, izbjegavanje duhana i briga o psihičkom blagostanju. Jednako važan dio priče predstavljaju preventivni pregledi, jer zdrave navike ne mogu zamijeniti medicinski nadzor.
Iskustvo stečeno tokom višedecenijskog rada sa oboljelima može ljekarima pomoći da primijete određene obrasce, ali pojedinačno zapažanje jednog stručnjaka ne može samo po sebi dokazati šta sprečava nastanak bolesti. Za takve zaključke potrebna su velika istraživanja u kojima se tokom dužeg perioda prati veliki broj ljudi i analiziraju brojni faktori koji mogu uticati na zdravlje. Uprkos tome, tri područja o kojima se često govori – upravljanje stresom, redovno kretanje i uravnotežena prehrana – imaju važnu ulogu u širem konceptu zdravog života. Njihova vrijednost nije samo u mogućem uticaju na određene faktore rizika, već i u tome što mogu pomoći održavanju tjelesne težine, fizičke sposobnosti i opšteg blagostanja. Važno je pritom razlikovati naučno potvrđene faktore rizika od popularnih tvrdnji koje obećavaju jednostavnu zaštitu od raka. Nijedan čaj, dodatak prehrani, posebna dijeta ili pojedinačna namirnica ne može ponuditi takvu sigurnost. Prema pisanju regionalnih izvora o preporukama onkologa, upravo cjelokupan životni obrazac ima mnogo više smisla od traženja jednog navodnog „tajnog“ sredstva za prevenciju.
Stres je dobar primjer teme oko koje često nastaju pretjerane tvrdnje, jer se ponekad pogrešno predstavlja kao direktan uzrok malignih bolesti. Dugotrajan stres nije jednostavno moguće proglasiti direktnim uzročnikom raka, ali može nepovoljno djelovati na različite dijelove svakodnevnog života. Osoba pod stalnim pritiskom može lošije spavati, imati manje energije, zanemarivati fizičku aktivnost ili teže održavati druge zdrave navike. Upravljanje stresom zato ima vrijednost prije svega kao dio brige o ukupnom fizičkom i mentalnom blagostanju. Nekome će pomoći šetnja, nekome vrijeme provedeno sa porodicom i prijateljima, dok će drugima odgovarati hobi, tehnike opuštanja ili razgovor sa stručnom osobom. Cilj nije potpuno ukloniti stres, jer je to u svakodnevnom životu gotovo nemoguće, nego pronaći načine da dugotrajni pritisak ne preuzme kontrolu nad svim ostalim navikama. Domaći zdravstveni izvori također naglašavaju da dugotrajnije psihičke teškoće ne treba ignorisati niti ih pokušavati riješiti isključivo snagom volje.
ONO ŠTO IZDVAJAMO
Najvažnija poruka stručnjaka jeste da ne postoje tri navike, tri namirnice ili tri pravila koja mogu garantovati da osoba neće dobiti rak. Takvo obećanje bilo bi i medicinski netačno i nepravedno prema ljudima koji su oboljeli uprkos tome što su godinama vodili računa o svom zdravlju. Ono što pojedinac može učiniti jeste smanjivati faktore rizika na koje može uticati, a istovremeno prihvatiti činjenicu da određeni faktori poput genetskih predispozicija ili godina nisu pod njegovom kontrolom. Posebno značajan preventivni korak predstavlja izbjegavanje duhana, dok su važni i održavanje zdrave tjelesne težine, fizička aktivnost, odgovarajuća prehrana, zaštita od pretjeranog UV zračenja i druge mjere koje zavise od individualnih okolnosti.
Prevencija zato nije obećanje potpune zaštite, nego pokušaj da se vjerovatnoća određenih bolesti smanji tamo gdje je to moguće. Uz sve navedeno, postoje preporučeni pregledi i programi ranog otkrivanja određenih vrsta raka koji zavise od dobi, spola, porodične anamneze i drugih faktora. Upravo kombinacija životnih navika i odgovarajuće zdravstvene zaštite daje mnogo realniju sliku prevencije od senzacionalnih obećanja o potpunoj zaštiti.
Kretanje je među navikama za koje postoji mnogo razloga da postanu dio svakodnevnice, a ono ne mora značiti naporne treninge niti sate provedene u teretani. Hodanje, vožnja bicikla, plivanje, ples i druge aktivnosti prilagođene mogućnostima osobe mogu doprinijeti očuvanju fizičke kondicije i zdravlja. Redovna aktivnost povezuje se sa brojnim koristima, uključujući bolju funkciju srca i krvnih sudova, lakše održavanje odgovarajuće tjelesne težine i manji rizik od nekih hroničnih bolesti. Postoje i dokazi koji povezuju viši nivo fizičke aktivnosti sa manjim rizikom od pojedinih vrsta malignih bolesti, ali to ne znači da fizički aktivna osoba ne može oboljeti. Upravo je ta razlika važna kako se preventivni savjeti ne bi pretvorili u lažna obećanja ili stvaranje osjećaja krivice kod oboljelih. Aktivnost također ne mora izgledati jednako kod tinejdžera, starije osobe i nekoga ko ima zdravstvena ograničenja. Zato je korisnije pronaći održiv oblik kretanja koji odgovara pojedincu nego pokušavati slijediti ekstreman program koji će brzo biti napušten.
Sličan princip vrijedi i za prehranu, jer zdrav odnos prema hrani ne podrazumijeva gladovanje, stroge zabrane niti kratkotrajne dijete. Raznovrsna prehrana u kojoj ima dovoljno voća, povrća, mahunarki, integralnih žitarica i drugih nutritivno vrijednih namirnica može biti dio dugoročne brige o zdravlju. Istovremeno se preporučuje razumna umjerenost sa određenom izrazito prerađenom hranom i prerađenim mesnim proizvodima, ali pojedinačan obrok ne određuje nečiju zdravstvenu budućnost. Mnogo je važniji obrazac prehrane koji osoba održava tokom mjeseci i godina nego povremeno odstupanje od njega. Posebno je važno izbjegavati tvrdnje da neka određena namirnica „hrani rak“ ili da druga može uništiti maligne ćelije, jer su takva pojednostavljenja često bez ozbiljne naučne osnove. Ishrana je samo jedan dio mnogo složenije slike u kojoj učestvuju genetika, životna sredina, tjelesna težina, fizička aktivnost i drugi faktori. Zbog toga kvalitetna prehrana treba biti način podrške organizmu, a ne izvor straha i opsesivnog razmišljanja o svakoj namirnici.
Još jedna važna komponenta prevencije jesu pregledi koji se ponekad zanemare upravo zato što se osoba osjeća zdravo. Određeni programi skrininga osmišljeni su kako bi se neke bolesti otkrile u ranijoj fazi ili kako bi se pronašle promjene prije nego što izazovu ozbiljne simptome. Koji pregledi su potrebni i kada treba početi s njima zavisi od dobi, porodične istorije bolesti, ličnih faktora rizika i preporuka zdravstvenih stručnjaka. Zdrava prehrana i fizička aktivnost zato nikada ne bi trebale biti razlog za preskakanje preporučenih medicinskih pregleda. Jednako tako, pojavu nove ili uporne promjene na tijelu nije dobro ignorisati samo zato što osoba živi zdravo. Preventivna medicina najbolje funkcioniše kada se svakodnevna briga o sebi kombinuje sa stručnim praćenjem tamo gdje je ono potrebno. Takav pristup mnogo je realniji od pokušaja da se zdravlje svede na nekoliko jednostavnih pravila.
Na kraju, najveća vrijednost ovih savjeta nije u obećanju da će čovjeka učiniti potpuno zaštićenim od raka, jer takva garancija ne postoji. Njihov smisao nalazi se u stvaranju životnih uslova koji mogu koristiti organizmu i smanjiti neke rizike na koje možemo uticati. Redovno kretanje, raznovrsna prehrana, izbjegavanje duhana, odgovorno ponašanje prema alkoholu i UV zračenju, briga o mentalnom blagostanju i odgovarajući preventivni pregledi predstavljaju mnogo korisniji pristup od traženja jednog čudesnog rješenja.
Također je važno zapamtiti da obolijevanje od raka ne znači da je neko pogriješio ili da nije dovoljno vodio računa o sebi, jer nastanak bolesti može uključivati faktore izvan lične kontrole. Neutralno posmatrano, najbolji cilj nije živjeti u strahu od bolesti, nego donositi razumne odluke koje koriste zdravlju i tražiti medicinski savjet kada za to postoji razlog. Male navike imaju najveću vrijednost kada su održive, prilagođene osobi i dio dugoročnog odnosa prema vlastitom zdravlju. A kada biste danas mogli promijeniti samo jednu svakodnevnu naviku u korist svog zdravlja, Šta biste vi uradili?
