U današnjem članku vam donosimo jednu zanimljivu priču ili savjet koji se odnosi na penzijski sistem u Bosni i Hercegovini i pitanja koja najviše zanimaju sadašnje i buduće penzionere. Mnogi građani godinama izdvajaju doprinose za penzijsko i invalidsko osiguranje, ali često nisu sigurni koliku penziju mogu očekivati, koji su uslovi za odlazak u penziju i na koji način se određuje njen iznos. Upravo zbog brojnih nedoumica koje postoje među građanima, nadležne institucije pojasnile su najvažnija pravila koja se odnose na starosne, invalidske i porodične penzije u Federaciji Bosne i Hercegovine i Republici Srpskoj.
Penzioneri već godinama spadaju među najosjetljivije kategorije stanovništva, a rast životnih troškova dodatno otežava njihov svakodnevni život. Istovremeno, mnogi mlađi radnici sve češće razmišljaju o tome šta ih očekuje nakon završetka radnog vijeka. Najveće pitanje koje se postavlja jeste da li će višedecenijski rad biti dovoljan da osigura pristojnu penziju i mirnu starost.
- Jedno od najčešćih pitanja odnosi se na uslove za ostvarivanje prava na starosnu penziju. U oba entiteta osnovni uslov je navršenih 65 godina života uz najmanje 15 godina staža osiguranja. U Federaciji BiH postoji i mogućnost ostvarivanja prava na penziju sa navršenih 40 godina staža osiguranja bez obzira na godine života, što predstavlja značajnu razliku u odnosu na pojedine druge propise.
Kako navodi Avaz, upravo su pitanja o visini budućih penzija među najčešćim temama koje zanimaju građane. Stručnjaci naglašavaju da konačan iznos penzije ne zavisi samo od broja godina rada, već i od visine plata na koje su tokom radnog vijeka uplaćivani doprinosi. Zbog toga dvije osobe sa istim brojem godina staža mogu imati potpuno različite penzije.
Slične informacije objavio je i Klix.ba, gdje se ističe da veliki broj radnika pogrešno vjeruje kako je dovoljno ostvariti četrdeset godina staža da bi penzija automatski bila visoka. Međutim, sistem obračuna uzima u obzir mnogo više faktora, uključujući visinu zarade tokom cijelog radnog vijeka i uplaćene doprinose.
Zaključak: Odlazak u penziju predstavlja važan period života za svakog radnika, zbog čega je važno na vrijeme upoznati svoja prava i obaveze. Visina buduće penzije zavisi od više faktora, pa je redovna uplata doprinosa jedan od najvažnijih uslova za sigurniju starost. Pravovremeno informisanje može pomoći građanima da lakše planiraju svoju budućnost i izbjegnu brojne nedoumice. Šta vi mislite o trenutnom penzijskom sistemu u Bosni i Hercegovini i smatrate li da penzije danas omogućavaju dostojanstven život nakon završetka radnog vijeka?
Prema pisanju portala Fokus, jedan od primjera pokazuje koliko način obračuna može uticati na konačni iznos. Ukoliko bi radnik u Republici Srpskoj svih četrdeset godina imao platu od 1.000 KM, uz pretpostavku da se stopa doprinosa nije mijenjala, njegova starosna penzija iznosila bi približno 630 KM. Ovaj primjer služi isključivo kao ilustracija načina obračuna, jer se u stvarnosti plate i doprinosi tokom radnog vijeka uglavnom mijenjaju.
Kada je riječ o Federaciji BiH, sistem funkcioniše na osnovu bodova koje osiguranik ostvaruje tokom radnog vijeka. Ukoliko bi neko radio četrdeset godina i svake godine primao platu u visini prosječne, ostvario bi po jedan bod godišnje. Ukupan broj bodova množi se vrijednošću općeg boda koja se usklađuje svake godine. Na osnovu ranijih vrijednosti, takva osoba mogla bi ostvariti penziju od oko 830 KM, mada konačan iznos zavisi od vrijednosti općeg boda u godini ostvarivanja prava.
- Posebna pažnja posvećena je i invalidskim penzijama. One se odobravaju osobama koje zbog bolesti ili povrede izgube radnu sposobnost prije ispunjavanja uslova za starosnu penziju. Međutim, pravo na invalidsku penziju zavisi od uzroka invalidnosti, godina života i dužine prethodno ostvarenog staža osiguranja. Ukoliko je invalidnost posljedica povrede na radu ili profesionalnog oboljenja, uslovi su znatno povoljniji nego kada je riječ o bolesti ili povredi van radnog mjesta.
Važan segment penzijskog sistema odnosi se i na porodične penzije. Nakon smrti korisnika starosne ili invalidske penzije, pravo na porodičnu penziju mogu ostvariti bračni ili vanbračni partner pod određenim zakonskim uslovima, djeca, usvojena djeca, pastorci, a u pojedinim slučajevima i roditelji ili druga lica koja su bila izdržavana od preminulog osiguranika.
Građane često zanima i kolike su najniže penzije. U Federaciji Bosne i Hercegovine postoji jedinstvena najniža penzija, dok se u Republici Srpskoj njen iznos određuje prema dužini radnog staža. Tako osobe sa četrdeset i više godina staža ostvaruju znatno veću najnižu penziju od onih koji imaju samo minimalan broj godina potrebnih za odlazak u penziju.
- Jedna od tema koja izaziva mnogo pitanja jeste mogućnost dokupa staža. U Federaciji BiH određene nezaposlene osobe kojima nedostaje do tri godine staža mogu ostvariti pravo na uplatu doprinosa kroz službe za zapošljavanje. U Republici Srpskoj institut dokupa staža više ne postoji, ali postoji mogućnost pojedinačne uplate doprinosa za period u kojem doprinosi nisu bili uplaćeni, ukoliko se time ispunjavaju uslovi za odlazak u penziju.
Nakon smrti korisnika penzije postoji mogućnost ostvarivanja naknade pogrebnih troškova. U Federaciji BiH iznos zavisi od prosječne penzije isplaćene mjesec prije smrti korisnika, dok u Republici Srpskoj jednokratna pomoć iznosi 500 KM i isplaćuje se licu koje je snosilo troškove sahrane.
- Stručnjaci ističu da je veoma važno da svaki radnik redovno provjerava da li mu poslodavac uredno uplaćuje doprinose, jer upravo od toga zavisi buduće pravo na penziju. Također savjetuju da se građani na vrijeme informišu o svojim pravima kako bi izbjegli neprijatna iznenađenja prilikom odlaska u penziju.
Iako penzijski sistem prolazi kroz različite promjene, osnovni cilj ostaje isti – omogućiti građanima finansijsku sigurnost nakon završetka radnog vijeka. Međutim, visina penzije i dalje u najvećoj mjeri zavisi od radnog staža, visine primanja i uredno uplaćenih doprinosa tokom zaposlenja.
