U današnjem članku vam pišemo na temu savjeta o zdravlju koje nam daje stogodišnja ljekarka, čiji je životni vijek izuzetno dug i inspirirajući.
- Njena mudrost nije zasnovana samo na teoriji, već na decenijama iskustva u borbi protiv bolesti i promatranju života kroz jednostavne, svakodnevne odluke. Njen pristup zdravlju podrazumijeva povratak prirodi i ravnoteži, a nije vezan uz čuda u tabletama.
Ova stogodišnja ljekarka ističe da dugovječnost nije rezultat magičnih lijekova ili tajni koje možemo pronaći u apotekama, već u jednostavnim, ali dosljednim odlukama koje donosimo svaki dan, osobito kad je riječ o prehrani. Na nedavnom stručnom skupu, svojim je pristupom zadivila sve prisutne, govoreći o tome kako je tanjir često važniji od svih tableta koje možemo uzeti. Prema njenom mišljenju, ono što unosimo u organizam svaki dan ima daleko veći uticaj na naše zdravlje nego povremene terapije.
- Jedna od prvih i najvažnijih stavki koje je spomenula bila je prerađeno meso. Iako često prisutno na našim trpezama, smatra da kobasice, salame, šunke i slični proizvodi predstavljaju veliki rizik za zdravlje. Podržala je ovu tvrdnju podacima Svjetske zdravstvene organizacije koja svrstava prerađeno meso u grupu potvrđenih kancerogena. Objasnila je da način obrade mesa, kao što je dimljenje, sušenje i dodavanje konzervansa, stvara spojeve koji mogu oštetiti genetski materijal ćelija i dugoročno dovesti do neželjenih promjena u organizmu. Naglasila je da čak i svakodnevna konzumacija male količine prerađenog mesa može značajno povećati rizik od bolesti poput raka debelog crijeva, pozivajući se na istraživanje objavljeno u British Medical Journal. Iako nije željela zastrašivati, poručila je da je umjerenost ključ, kao i svjesnost u svakodnevnom izboru hrane.
Druga namirnica koju je jasno izdvojila kao štetnu za zdravlje bio je rafinirani bijeli šećer. Zdravlje je, prema njenom mišljenju, ozbiljno ugroženo jer šećer ulazi u prehranu tamo gdje to najmanje očekujemo – u hljebovima, napicima, umacima i čak proizvodima koji se reklamiraju kao zdravi. Problem nije u slatkoći sama po sebi, već u količini i učestalosti unosa šećera. Naglasila je da nagli skokovi šećera u krvi pokreću upalne procese koji oslabljavaju imunitet i povećavaju rizik od hroničnih bolesti. Pozvala se i na istraživanje objavljeno u Journal of Clinical Endocrinology and Metabolism koje ukazuje da višak šećera utiče na hormonsku ravnotežu i može pogodovati razvoju abnormalnih ćelija. Iako se protivi potpunom odricanju od slatkog, smatra da je bolje izabrati prirodnu slatkoću, poput meda, voća ili sirupa od datulja, jer osim što pružaju slatkoću, obogaćeni su vlaknima, vitaminima i antioksidansima.
- Kada je riječ o vlastitoj prehrani, ona praktikuje jednostavan i zdrav pristup. Njen jelovnik temelji se na sezonskom povrću, integralnim žitaricama, laganim supama i mahunarkama. Hranu priprema polako, vjerujući da način pripreme nije ništa manje važan od same namirnice. Umjesto prerađenog mesa, bira svježu ribu, jaja i proizvode od soje. Dimljeni i jako soljeni proizvodi su izbjegavani, jer stvaraju dodatno opterećenje za organizam. Takođe, orašasti plodovi, kvalitetna biljna ulja i zeleni čaj čine osnovu njenog plana prehrane jer antioksidansi iz prirodnih izvora pomažu u borbi protiv svakodnevnih štetnih uticaja.
Za ovu stogodišnju ljekarku, ključ za dugovječnost nije u jednoj čarobnoj namirnici, već u ravnoteži i umjerenosti. Ona poručuje da se zdravlje ne gradi u velikim, dramatičnim promjenama, već u svakodnevnim, malim odlukama koje činimo s poštovanjem prema svom tijelu. Naša ishrana treba biti odraz našeg poštovanja prema životu, a dugovječnost dolazi kroz dosljednost i pažnju koju poklanjamo vlastitom zdravlju.
