U današnjem vremenu često se pitamo koliko naš životni vijek zavisi od naših gena, a koliko od naših svakodnevnih navika.
- Da li je dugovječnost uistinu “upisana” u genima, ili je više rezultat onoga što radimo sa svojim životom? Dr Svetlana, genetičarka i istraživačica procesa starenja, u jednom je intervjuu objasnila kako dugovječnost zapravo predstavlja kombinaciju genetike i načina života, te koje navike mogu značajno uticati na to koliko ćemo dugo ostati vitalni. Iako je genetika važna, postoje i jednostavne svakodnevne navike koje mogu značajno produžiti život, čak i kada naši geni nisu idealni.
Majčina genetika igra ključnu ulogu u dugovječnosti – kako objašnjava dr Svetlana, mitohondrije, “male elektrane” u našim ćelijama koje proizvode energiju za vitalne procese, nasljeđujemo gotovo isključivo od majke. Zbog toga, osobe čije su majke doživjele duboku starost, često imaju veće šanse za dugotrajniji život. Mitohondrije utiču na energiju organizma, regeneraciju ćelija, te otpornost na stres i habanje tokom godina. Ako je “energetski sistem” organizma jak, tijelo duže funkcioniše stabilno. Zbog toga, majčina genetika često “postavlja tempo starenja”, pružajući temelje vitalnosti.
- Međutim, i očevi geni imaju svoju ulogu, ali na drugačiji način. Dr Svetlana naglašava da očevi često doprinose predispozicijama za prilagodljivost organizma, uključujući reakcije na stres, metabolizam i način na koji tijelo prerađuje masti, kao i sklonosti ka određenim bolestima, naročito onima vezanim za srce i krvne sudove. Tako, dok majčina strana često “postavlja tempo starenja”, očevi često oblikuju načine na koje se tijelo nosi sa spoljnim pritiscima, stresom i raznim zdravstvenim izazovima.
Međutim, genetika nije presuda kada je u pitanju dugovječnost. Dr Svetlana jasno ističe da je veliki deo našeg životnog vijeka u našim rukama – kroz svakodnevne navike, ritam života i emocionalno stanje. Svi naslijeđeni geni mogu nam dati određene predispozicije, ali naši svakodnevni izbori, kako fizički tako i emocionalni, mogu odrediti ishod našeg života. Iako je genetika važna, svakodnevni izbori igraju ključnu ulogu. Ove navike, u kombinaciji sa zdravim načinom života, mogu napraviti veliku razliku u tome koliko ćemo živjeti.
Dve ključne navike koje produžuju život, a nisu vezane za ishranu i san, dr Svetlana izdvaja kao kretanje i emocionalnu stabilnost. Kretanje je jedan od osnovnih faktora vitalnosti. Nema potrebe za napornim treninzima ili trčanjima maratona – ključno je redovno kretanje koje podrazumijeva jednostavne aktivnosti poput hodanja, korištenja stepenica umjesto lifta, rada u bašti, laganog istezanja, plesa, kućnih poslova ili jednostavno više “koraka” tokom dana. Kretanje svakodnevno poboljšava cirkulaciju, jača srce i mozak, smanjuje hronični stres, te usporava proces starenja i “propadanja” kroz godine. Doktorica poručuje da zdravlje ne dolazi iz jednog velikog napora, već iz redovnog ritma.
- Druga navika koja može imati ogroman uticaj na dugovječnost je emocionalna ravnoteža. Hronični stres, potisnuta ljutnja, tuga i osjećaj usamljenosti mogu ubrzati starenje, jer tijelo tada stalno luči hormone stresa koji iscrpljuju organizam. Ljudi koji imaju stabilne odnose, osjećaj pripadnosti (kroz porodicu, prijatelje ili zajednicu), i koji su naučili kako da se nose sa stresom, često imaju bolju dugoročnu vitalnost. S obzirom na to da je stres jedan od najvećih faktora ubrzanog starenja, emocionalna stabilnost postaje ključna za duži i zdraviji život. Dr Svetlana naglašava da ljudi s jačom socijalnom podrškom i manjim nivoom stresa imaju tendenciju da ostanu vitalni i u starijim godinama.
Iako ne možemo birati svoje roditelje ni gene koje nasleđujemo, možemo birati kako ćemo živjeti. Ako imamo dobre gene – to je prednost, ali ako ih nemamo idealne, naši svakodnevni izbori mogu napraviti ogromnu razliku u našem životu. Kretanje svaki dan i emocionalna stabilnost često su “tiha formula” za duži, mirniji i vitalniji život, kako nas upozorava dr Svetlana. Ove navike, iako jednostavne, mogu imati snažan uticaj na našu dugovječnost i kvalitet života, često više nego što bismo mogli zamisliti.
