U današnjem članku vam pišemo na temu jednog starog kuhinjskog trika koji se prenosi tiho, s koljena na koljeno.
Ovo je priča o jednostavnom rješenju koje čini da omiljene poslastice budu lakše, mekše i mnogo ukusnije, baš onako kako ih pamtimo iz djetinjstva.
Krofne i palačinke su gotovo nezaobilazne u domaćinstvima širom Srbije. Prave se vikendom, tokom raspusta, za rođendane ili jednostavno kada se poželi nešto slatko i domaće. Djeca ih obožavaju, a odrasli im se rado vraćaju iz nostalgije. Ipak, mnoge domaćice znaju onaj osjećaj razočaranja kada krofne ispadnu teške, masne i “padnu” već nakon prvog zalogaja. Problem nije u receptu, već u sitnom detalju koji pravi ogromnu razliku.
Većina ljudi misli da su za savršeno testo potrebni skupi aparati, posebna vrsta brašna ili dugogodišnje iskustvo. Istina je mnogo jednostavnija. Tajna se krije u samo jednoj maloj kapi – domaće jake rakije ili, ako je nemate, obične votke. Ne brinite, kolači neće imati miris niti ukus alkohola. Količina je minimalna, ali efekat je iznenađujuće snažan.
Testo za krofne i palačinke ima jednu osobinu koju rijetko ko uzima u obzir – ponaša se kao sunđer. Kada hladna smjesa dotakne vrelo ulje, ona počinje naglo da upija masnoću. Upravo tada nastaju one teške, masne krofne koje “padnu na stomak”. Alkohol u tom trenutku mijenja pravila igre. On reaguje brže od vode, isparava na nižoj temperaturi i stvara sitne mjehuriće vazduha u testu.
Zahvaljujući tom procesu, smjesa postaje prozračnija i mekša. Još važnije – isparavanje alkohola stvara pritisak koji gura ulje ka spolja, sprječavajući ga da prodre duboko u testo. Rezultat su krofne koje ostaju suhe pod prstima, a iznutra lagane i vazdušaste. Ista stvar važi i za palačinke, koje dobijaju nježniju teksturu i ne lijepe se za tiganj.
Ovaj trik nije nov. Nekada su ga koristile bake, u vrijeme kada se kuhalo “od oka” i kada se svaka sitnica u kuhinji znala napamet. Danas se o tome rijetko govori, jer su brzi recepti i gotove smjese preuzele primat. Ipak, oni koji su probali ovaj način pripreme znaju da razlika postoji – i da se osjeti već pri prvom zalogaju.
Sam postupak je krajnje jednostavan i ne zahtijeva nikakvu promjenu recepta na koji ste navikli. Jaja se mute kao i obično, a zatim se u smjesu dodaje jedna supena kašika rakije ili votke na količinu od oko pola kilograma brašna ili dva do tri jajeta. Smjesa se potom dobro promiješa prije dodavanja mlijeka i brašna. Prženje se obavlja na umjerenoj vatri, bez žurbe. Već tokom prženja primijetićete da testo brže raste i dobija lijepu strukturu.
Važno je naglasiti da alkohol potpuno isparava tokom termičke obrade. Ne ostaje ništa osim savršene teksture. Zbog toga ovaj trik koriste i oni koji pripremaju poslastice za djecu, bez ikakvog straha ili dileme.
O sličnim starinskim kulinarskim savjetima često se može čitati i u domaćim medijima koji njeguju tradicionalnu kuhinju. Na primjer, u emisijama i tekstovima RTS-a često se ističe koliko su mali, gotovo zaboravljeni trikovi ključni za autentičan ukus domaćih jela.
Slične savjete objavljivali su i portali poput Blica i Večernjih novosti, gdje su domaće domaćice i kuhari govorili o upotrebi rakije u tijestu upravo zbog njene sposobnosti da spriječi upijanje masnoće i poboljša strukturu prženih kolača.
Na kraju, kako često naglašavaju i gastronomski časopisi poput Lepota i zdravlje, tajna dobre kuhinje nije u komplikovanim receptima, već u razumijevanju procesa. Jedna mala kap može promijeniti sve, a krofne i palačinke ponovo učiniti onim što treba da budu – lagane, mirisne i savršeno mekane, baš kao nekada.
