Pitanje da li je jeftinije ostaviti klima-uređaj uključen ili ga stalno gasiti i ponovo paliti pojavljuje se svake godine čim temperature krenu u ekstreme.
- Ljeti, kada vrućine postanu nepodnošljive, i zimi, kada hladnoća prodire u zidove, mnogi instinktivno posegnu za istim rješenjem – potpuno ugase klimu čim izađu iz kuće, uvjereni da tako štede struju. Ipak, iskustva stručnjaka i praksa u domaćinstvima pokazuju da je realnost znatno složenija. Kako su više puta objašnjavali energetski savjetnici u Blicu, najveće zablude o potrošnji struje upravo se vezuju za način korištenja klima-uređaja, a ne za samu činjenicu da li je on uključen ili ne.
Na prvi pogled, logika djeluje jednostavno – uređaj koji je ugašen ne može trošiti struju. Međutim, problem nastaje onog trenutka kada se prostor potpuno zagrije ili ohladi, a klima se ponovo uključi. Tada uređaj mora da radi znatno jače kako bi u kratkom vremenu ispravio veliku temperaturnu razliku. Upravo taj “udarni” režim rada troši najviše energije, mnogo više nego tiho održavanje približno iste temperature tokom dana.
- Kada se klima potpuno isključi na nekoliko sati, u prostoru se ne mijenja samo temperatura, već i vlažnost zraka. Zidovi, namještaj i podovi upijaju toplotu ili hladnoću, pa klima po povratku ukućana ne hladi ili ne grije samo zrak, već i sve površine u prostoru. To produžava vrijeme rada i povećava potrošnju struje, često neprimjetno, ali konstantno. Stručnjaci ističu da je ovo jedan od razloga zašto se računi za električnu energiju znaju neočekivano povećati i pored “disciplinovanog” gašenja klime.
Dodatni problem stalnog paljenja i gašenja jeste opterećenje samog uređaja. Klima-uređaji nisu zamišljeni da stalno rade u ekstremima. Najveći napor podnose upravo u trenutku naglog hlađenja ili grijanja, kada kompresor radi punom snagom. Dugoročno, to ne utiče samo na potrošnju struje, već i na vijek trajanja klime, povećavajući rizik od kvarova i skupih popravki.
Zbog toga se u praksi pokazalo da je mnogo isplativije održavati stabilnu, umjerenu temperaturu, čak i kada niko nije kod kuće. Ljeti, kada se prostor hladi, preporučuje se da se tokom boravka u kući klima drži između 22 i 24 stepena. Kada se izlazi napolje, umjesto potpunog gašenja, temperatura se može povećati na 27 ili 28 stepeni. Na toj postavci klima neće raditi neprestano, već će se uključivati samo povremeno, kako bi spriječila naglo zagrijavanje prostora. Već ovakvim načinom korištenja moguće je ostvariti primjetnu uštedu na godišnjem nivou, što potvrđuju i savjeti objavljeni u Večernjem listu, gdje se često naglašava važnost “pametnog održavanja temperature”.
- Sličan princip važi i tokom zime. Kada klima služi za grijanje, idealna temperatura dok su ukućani prisutni kreće se između 26 i 28 stepeni, dok se tokom odsustva može smanjiti na 21 ili 22 stepena. Prostor se tako neće potpuno ohladiti, a klima će po povratku vrlo brzo dostići željenu temperaturu bez velikog energetskog šoka. Ovakav balans donosi manju potrošnju struje i znatno veći komfor, jer nema čekanja da se stan ponovo zagrije ili ohladi.
Prednosti ovakvog načina rada ne ogledaju se samo u računima za električnu energiju. Stabilna temperatura doprinosi i boljem kvalitetu zraka u prostoru. Vlažnost se drži pod kontrolom, smanjuje se mogućnost pojave vlage i plijesni, a sam uređaj radi u ujednačenom režimu, bez naglih opterećenja. To znači rjeđe kvarove, tiši rad i duži vijek trajanja klime. Drugim riječima, klima tada radi pametno, a ne naporno.
Posebnu ulogu u svemu ovome imaju moderniji modeli klima-uređaja. Pametne klime danas često dolaze opremljene senzorima prisutnosti, automatskim “eco” režimima i opcijama održavanja temperature. Kada sistem detektuje da u prostoru nema nikoga, sam smanjuje snagu rada i troši minimalnu količinu energije. Po povratku ukućana, klima se automatski vraća na prethodne postavke, bez potrebe za ručnim podešavanjem. Iako su ovi uređaji u startu skuplji, dugoročno mogu donijeti značajne uštede, što potvrđuju i iskustva korisnika o kojima piše Kurir, ističući da tehnologija može igrati ključnu ulogu u smanjenju kućnih troškova.
- Na kraju, odgovor na pitanje da li je jeftinije ostaviti klimu uključenom ili je stalno gasiti glasi – da, jeftinije je ostaviti je uključenu, ali pravilno podešenu. Najveća greška nije u tome što klima radi dok nikoga nema kod kuće, već u forsiranju uređaja da stalno radi na maksimumu. Razumijevanje načina na koji klima funkcioniše ključno je za racionalnu potrošnju.
Najveća ušteda ne dolazi iz potpunog gašenja, već iz održavanja stabilne temperature i umjerenog rada. Kada se klima koristi promišljeno, ona troši manje struje, traje duže i pruža znatno veći osjećaj udobnosti tokom cijele godine. Upravo u tome leži razlika između visokih računa i pametne, dugoročne štednje.
