U današnjem članku vam pišemo na temu jedne jutarnje navike o kojoj se rijetko razmišlja, a koja može imati ozbiljne posljedice po zdravlje. Ovo je priča ispričana jednostavnim riječima, iz ugla nekoga ko vjeruje da sitnice u svakodnevici često odlučuju kako ćemo stariti.
- Većina ljudi jutro započinje gotovo automatski. Alarm zazvoni, oči se otvore i tijelo se, često bez ikakvog razmišljanja, podigne iz kreveta. Taj prvi pokret djeluje bezazleno, ali ljekari upozoravaju da upravo on može predstavljati skriveni rizik, naročito kod starijih osoba. Naglo ustajanje iz kreveta jedna je od najčešćih jutarnjih grešaka koju ljudi ponavljaju godinama, ne znajući kakav stres time stvaraju organizmu.
Tokom sna tijelo radi sporije i štedljivije. Srce kuca mirnije, krvni pritisak je niži, a krvne žile opuštenije. Buđenje znači nagli prelazak iz tog stanja mirovanja u stanje aktivnosti. U sekundi se aktiviraju mehanizmi koji ubrzavaju rad srca i podižu pritisak kako bi tijelo moglo funkcionisati. Kod mlađih i zdravih ljudi taj prelaz uglavnom prolazi neprimjetno, ali kod starijih osoba situacija je znatno drugačija.
Kako tijelo stari, krvne žile gube elastičnost, a regulacija pritiska postaje sporija i nesigurnija. Kada se osoba naglo podigne iz kreveta, može doći do iznenadnog pada ili naglog skoka krvnog pritiska. Ova pojava, poznata kao ortostatska hipotenzija, često se manifestuje kroz vrtoglavicu, zamagljen vid, slabost u nogama ili kratkotrajni gubitak ravnoteže. U najtežim slučajevima, dolazi do nesvjestice ili ozbiljnog poremećaja dotoka krvi u mozak.
Upravo tu leži opasnost. Mozak je izrazito osjetljiv na nagle promjene u protoku krvi. Kod osoba koje već imaju sužene krvne žile, povišen pritisak ili druge kardiovaskularne probleme, jutarnji šok za organizam može biti okidač za moždani udar. Ono što se dešava u prvim minutama nakon buđenja često ostaje neprimijećeno, ali posljedice mogu biti dugotrajne.
- Jutro je, prema medicinskim statistikama, period kada se bilježi povećan broj moždanih udara. Razloga je više. Tokom noći tijelo gubi tečnost, pa je krv gušća. Nakon buđenja pritisak prirodno raste, a nagli pokreti dodatno opterećuju krvne žile. Kombinacija dehidracije, povišenog pritiska i naglog ustajanja stvara idealne uslove za zdravstvene komplikacije, posebno kod starijih osoba.
Najveći rizik nose ljudi stariji od 65 godina, ali i oni koji imaju hronične bolesti. Osobe s povišenim krvnim pritiskom, dijabetesom, srčanim problemima ili oni koji uzimaju terapiju za pritisak, srce ili depresiju, moraju biti posebno oprezni. Njihov organizam teže se prilagođava naglim promjenama, a jutarnji sati postaju jedan od najosjetljivijih dijelova dana.
Ljekari savjetuju da se jutro započinje polako i svjesno. Umjesto naglog ustajanja, preporučuje se ostati ležati minutu ili dvije nakon buđenja. Zatim polako sjesti na krevet, nekoliko puta duboko udahnuti i tek onda ustati, oslanjajući se na ruke. Ovih nekoliko dodatnih minuta može značajno smanjiti rizik od vrtoglavice, padova i ozbiljnijih posljedica.
- Također se preporučuje da se odmah nakon ustajanja popije čaša mlake vode kako bi se poboljšala cirkulacija i razrijedila krv. Vrući tuševi, saginjanje i fizički napor treba izbjegavati u prvim minutama dana. Ako se pojavi osjećaj nesigurnosti ili slabosti, važno je odmah sjesti ili se vratiti u ležeći položaj.
Prema preporukama stručnjaka koje je objavio Zavod za javno zdravstvo Federacije BiH, jutarnje navike imaju veći utjecaj na zdravlje nego što se ranije mislilo, posebno kod starije populacije. Naglašava se da prevencija često počinje upravo u malim, svakodnevnim odlukama.
- Slična upozorenja prenosi i portal Klix Zdravlje, gdje se ističe da svjesno i sporo buđenje može smanjiti opterećenje srca i mozga, naročito kod osoba koje već imaju dijagnostikovane hronične bolesti.
Kako navodi i RTS Zdravlje, jutarnji oprez nije znak slabosti niti gubitak vremena, već pokazatelj brige o sebi. Nekoliko mirnih minuta nakon buđenja može biti razlika između stabilnog dana i ozbiljnog zdravstvenog incidenta. Usporiti, oslušnuti tijelo i poštovati njegove granice možda je najjednostavniji, ali i najvažniji korak ka dugom i zdravom životu.
