Oglasi - Advertisement

U današnjem članku vam pišemo na temu koja dotiče gotovo svaku porodicu – vrednosti praćenja signala koje nam naše tijelo šalje.U nastavku više….

Sadržaj se nastavlja nakon oglasa

Koliko god mislili da sve razumijemo, organizam nas često iznenadi, a posebno kada je riječ o krvnom pritisku.

Upravo zbog toga danas govorimo o jednoj od najčešćih zabluda, vjerovanju da je “idealnih 120 sa 80” jedini ispravan pokazatelj zdravlja.

  • Godinama se među ljudima održava uvjerenje da je ovo vrijednost koju bi svi trebali imati, skoro kao da je riječ o zlatnom standardu dobrog zdravlja. Međutim, kardiolozi ističu da stvarnost nije toliko jednostavna i da je pojam normalnog pritiska mnogo složeniji. Nije tijelo svaki put kopija medicinskog priručnika – ono ima svoje granice, ritam i potrebe. Upravo zato sve više stručnjaka naglašava da se ne treba slijepo držati tog poznatog broja, već razumjeti vlastiti organizam.

Krvni pritisak je, zapravo, promjenjiv i zavisi od niza faktora: godina, životnih navika, stresa, genetike, pa čak i doba dana. Zahvaljujući novim istraživanjima, sve je jasnije da ne postoji jedna univerzalna vrijednost koja odgovara svima. Kardiolozi tvrde da je mnogo važnije znati svoj uobičajeni raspon i promjene koje se javljaju, jer upravo tu počinje pravo praćenje zdravlja.

  • Mnogi ljudi godinama osjećaju simptome koje nikada ne povežu s pritiskom. Glavobolja koja dođe pa prođe, zujanje u ušima, vrtoglavica, nestabilan hod, kratak dah ili pritisak u grudima – sve to može biti tiho upozorenje. Ovi znakovi često izgledaju kao posljedica umora ili napornog dana, pa se zanemare. Nažalost, upravo takvo ignorisanje dovodi do situacije u kojoj bolest napreduje, a da toga nismo ni svjesni.

Hipertenzija, iako se čini bezazlenom, polako ali sigurno oštećuje krvne žile i opterećuje srce. Ono što najviše brine jeste činjenica da trećina ljudi uopće ne zna šta je stvarni uzrok njihovog visokog pritiska. Umjesto da potraže odgovor, prihvataju ga kao nešto što “dolazi s godinama” ili kao porodičnu sudbinu koju je besmisleno mijenjati

  • Stres dodatno komplikuje situaciju. Današnji tempo života tjera ljude da funkcionišu pod pritiskom, da potiskuju emocije i trče iz obaveze u obavezu. Tijelo sve to pamti. Nakupljeni stres utiče na krvne sudove, ubrzava puls i povećava rizik od naglih skokova pritiska, koji se često javljaju baš onda kada to najmanje očekujemo.

Još zabrinjavajuća činjenica je da 30 do 40 posto ljudi koji već uzimaju terapiju za hipertenziju ni sami nisu sigurni kako treba da je koriste. Neki preskaču doze, drugi uzimaju lijek samo kada se “ne osjećaju dobro”, a treći ne pamte ni naziv lijeka. Upravo ovdje kardiolozi upozoravaju da ovakav pristup može biti opasniji od samog pritiska. Lijekovi za srce i krvne sudove moraju se koristiti pravilno, jer je svaka pogrešna doza rizik za čitav organizam.

  • Uprkos svemu, ono što najviše zbunjuje ljude jeste pitanje: pa koji je onda pritisak zaista normalan?

  • Kardiolozi poručuju da je odgovor jednostavniji nego što izgleda: “normalno” je ono što je stabilno, ujednačeno i u skladu s vašim godinama i zdravstvenim stanjem. Za mlađe osobe, niži pritisak može biti savršeno zdrav. Za starije, blago povišene vrijednosti mogu biti sasvim prihvatljive. Važno je pratiti trend, a ne loviti savršenu brojku.

Drugim riječima, bitnije je da vaš pritisak ne skače naglo, nego da svaki put pokazuje brojke iz medicinskih udžbenika. Kako stručnjaci objašnjavaju, opasni su upravo skokovi – oni opterećuju srce, mozak i krvne sudove, povećavaju rizik od infarkta i moždanog udara i mogu se desiti potpuno neočekivano.

  • Zbog toga ljekari savjetuju da se pritisak mjeri češće nego što mislite. Ne samo kad se osjećate loše. Ne samo u ambulanti. Već i kod kuće, mirno, bez žurbe i nervoze. Kroz nekoliko dana dobiju se jasne informacije – nešto što nijedan pregled ne može prikazati u jednoj posjeti.

Da bi se izbjegle komplikacije, od ključne je važnosti naučiti kako se pravilno mjeri krvni pritisak. Ista ruka, ista satnica, ista pozicija tijela – sve to utiče na rezultat. Jedna greška, poput mjerenja odmah nakon fizičkog napora ili stresa, može pokazati potpuno pogrešne vrijednosti. Upravo zato mnogi misle da imaju problem, a zapravo ga nemaju, ili obrnuto.

  • Ono što je važno zapamtiti jeste da se srce ne oglašava zvonjavom, već suptilnim signalima. Ako ih zanemarimo, oni se pojačavaju sve dok ne postane kasno da se reaguje. Upravo zato kardiolozi sve glasnije govore da je poznavanje sopstvenog pritiska važnije od držanja za jedan broj koji su nam generacije ponavljale.

Preporučujemo

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here