U današnjem članku vam donosimo inspirativnu priču i savjete britanskog imunologa Williama Franklanda, čovjeka koji je svojim znanjem, disciplinom i vedrim duhom doživio čak 108 godina. Njegov život dokazuje da dugovječnost nije slučajnost, već rezultat pažljivog odnosa prema tijelu, umu i svakodnevnim navikama.
- Danas većina ljudi zna da je prehrana jedan od najvažnijih temelja zdravlja. Međutim, dr. Frankland je svojim primjerom pokazao da zdrava ishrana nije samo pitanje izbora namirnica, već i način razmišljanja. Kao istaknuti imunolog, koji je više od 70 godina radio na razvoju imunoloških seruma i cjepiva, posvetio je život istraživanju, ali i primjeni onoga što je naučio. Radio je rame uz rame s poznatim alergologom Arturom Soferom i zajedno su dali ključan doprinos u razvoju antihistaminika, čime su promijenili način liječenja alergija širom svijeta.
Njegov doprinos nauci bio je ogroman, ali ono što je najviše fasciniralo jeste činjenica da je do svoje duboke starosti zadržao bistar um i vitalno tijelo. Kako je sam govorio, tajna dugog i zdravog života nije u čudotvornim lijekovima, već u jednostavnosti. Od djetinjstva se trudio boraviti na svježem zraku, baviti fizičkim radom i hraniti se prirodnom, nekompliciranom hranom.
„Život je sinonim za kretanje,“ govorio je dr. Frankland. Svakog dana je šetao najmanje pola sata, bavio se vrtlarstvom i laganim vježbama snage kako bi očuvao mišićnu masu. Isticao je da upravo ta svakodnevna aktivnost čuva tijelo od stagnacije, a um od stresa. Prema pisanju BBC Health, njegovo vrtlarenje bilo je više od hobija — to je bio način povezivanja s prirodom, trenutak smirenja i meditacije u pokretu.
- Njegova prehrana bila je primjer mediteranskog režima – bogata maslinovim uljem, povrćem, ribom i cjelovitim žitaricama. Izbjegavao je prerađene proizvode, šećere i tešku hranu. Vjerovao je da je ravnoteža ključ svega: u hrani, snu, radu i odmoru. Imao je redovnu dnevnu rutinu, što mu je, kako je isticao, pomoglo da održi stabilan bioritam i dobru kontrolu šećera u krvi.
Osim fizičke aktivnosti i ishrane, dr. Frankland je veliku pažnju posvećivao mentalnom zdravlju. Svakodnevno je čitao stručne časopise, rješavao križaljke i sudoku, i razgovarao o nauci s kolegama. Njegov mozak, kako je znao reći, „nije imao pravo da se ulijeni“. Upravo ta neprekidna znatiželja i želja za učenjem održavale su ga vitalnim.
„Glavni neprijatelj dugovječnosti je stres,“ isticao je, dodajući da je osmijeh ponekad snažniji od lijeka. Njegova filozofija bila je jednostavna, ali duboka: „Najbolji vitamini su optimizam i smisao za humor.“ Smatrao je da se zdrav duh odražava na tijelo i da čovjek koji se smije i uči pronaći radost u svakom danu živi duže i bolje.
Prema The Guardianu, Frankland je i u svojim stotim godinama nastavio doprinositi nauci, govoreći da mu „svaka nova činjenica daje razlog da ustane iz kreveta“. Njegova upornost, vedrina i skromnost postale su simbol životne filozofije koja spaja umjerenost, znanje i vjeru u život.
Na pitanje o tajni svoje dugovječnosti, dr. Frankland je uvijek davao isti odgovor: „Ne postoji jedna formula — to je spoj svega.“ Uravnotežena prehrana, svakodnevno kretanje, stalna mentalna stimulacija i pozitivan pogled na svijet — to su stubovi zdravog i dugog života.
- Na kraju svog životnog puta, ovaj izuzetni naučnik ostavio je poruku koja vrijedi više od bilo kojeg recepta:
„Ne trošite život pokušavajući ga produžiti — živite ga s radošću, i on će vam sam uzvratiti.“
Njegovih 108 godina nisu bile puka brojka, već dokaz da se istinska dugovječnost rađa iz ravnoteže tijela, duha i srca — i da najzdraviji eliksir, zapravo, nosimo u sebi.
