U današnjem članku psiholozi otkrivaju zašto prekomjerno ugađanje drugima može biti opasno za mentalno zdravlje i kako naučiti postaviti zdrave granice koje čuvaju samopoštovanje i unutrašnji mir.
Mnogi ljudi vjeruju da je ugađanje drugima znak dobrote i empatije, ali kad to postane navika, posljedice su često – iscrpljenost, osjećaj manje vrijednosti i gubitak autentičnosti.
Psiholozi upozoravaju da potreba za prihvaćanjem često proizlazi iz straha od odbacivanja. Osobe koje stalno nastoje zadovoljiti druge obično se boje da će izgubiti ljubav, poštovanje ili status ako kažu “ne”. Međutim, kako ističe dr. Ivana Marković, psihoterapeutkinja iz Beograda, „stalno ugađanje ne gradi odnose – ono stvara emocionalnu neravnotežu, jer kad dajete više nego što primate, u vama se javlja tiha frustracija i osjećaj da niste dovoljno vrijedni.“
U nastavku slijedi pet konkretnih koraka koji vam mogu pomoći da izgradite zdravije granice, jače samopouzdanje i osjećaj unutrašnje sigurnosti.
1. Postavite jasne granice
Zdravi odnosi počinju s jasno definiranim granicama. Ljudi koji ugađaju drugima često imaju problem reći „ne“ jer se boje da će biti shvaćeni kao hladni ili sebični. Međutim, granice nisu zid – one su filter koji štiti vašu energiju.
Psiholozi savjetuju da počnete s malim koracima: ne prihvatajte obaveze koje vas iscrpljuju, a prijateljima i kolegama mirno objasnite kad nešto ne možete ili ne želite.
Prema istraživanju Hrvatskog psihološkog društva iz 2023. godine, osobe koje redovno postavljaju granice imaju 50% manji rizik od hroničnog stresa i više zadovoljstva u međuljudskim odnosima. Ako neko ne poštuje vaše granice, to nije vaš problem – to je pokazatelj njegovog nepoštovanja.
2. Naučite prepoznati manipulaciju
Manipulacija često dolazi u prikrivenom obliku – kroz izazivanje osjećaja krivnje, emocionalnu ucjenu ili pritisak da se ponašate protiv vlastitih uvjerenja.
Psiholozi preporučuju da razvijete emocionalnu pismenost, tj. sposobnost da prepoznate kad neko pokušava upravljati vašim osjećajima. Ako nakon razgovora s nekim osjećate nelagodu, sumnju u sebe ili krivnju, vrlo je moguće da ste bili izloženi manipulaciji.
Kako navodi portal „Psihocentar“ iz Zagreba, najčešći oblici manipulacije uključuju rečenice poput:
-
“Ali ja sam to sve radio zbog tebe.”
-
“Zar stvarno ne možeš jednom da učiniš nešto što ja želim?”
Prepoznavanje ovih obrasaca prvi je korak ka prekidanju emocionalno nezdravih odnosa.
3. Vježbajte asertivnost
Asertivnost znači izražavanje svojih potreba i mišljenja jasno, ali s poštovanjem. To nije agresija, već sposobnost da stojite iza svojih riječi i odluka bez osjećaja krivnje.
Vježbajte jednostavne asertivne fraze poput:
-
“Razumijem tvoje mišljenje, ali ja se osjećam drugačije.”
-
“Trenutno ne mogu, ali hvala što si me pitao/la.”
Prema istraživanju Univerziteta u Novom Sadu, osobe koje redovno primjenjuju asertivnu komunikaciju imaju bolje samopouzdanje i manju anksioznost. Ljudi vas počinju percipirati ozbiljnije jer pokazujete da poštujete i sebe i druge.
4. Oslonite se na unutarnju sigurnost
Ljudi koji ne vjeruju dovoljno u sebe često traže potvrdu kroz odobravanje drugih. Kad oslonite vrijednost na tuđe mišljenje, postajete emocionalno ranjivi.
Psiholozi savjetuju da gradite unutrašnju stabilnost kroz male, svakodnevne pobjede: pohvalite se za uspješno riješen zadatak, zapišite zahvalnosti na kraju dana i okružite se osobama koje vas ne uspoređuju, već podržavaju.
Kako piše portal „Psihologija danas“ iz Sarajeva, samopoštovanje nije urođeno – ono se uči, gradi i jača svakom situacijom u kojoj se zauzmete za sebe.
5. Preuzmite odgovornost samo za vlastite osjećaje
Empatija je vrlina, ali emocionalno preuzimanje tuđih problema vodi u iscrpljenost.
Važno je naučiti da niste odgovorni za to kako se drugi osjećaju, naročito ako ste dali sve od sebe da budete iskreni i korektni. Razlika između empatije i samoponištavanja je tanka – empatija razumije, ali ne preuzima teret.
Psiholozi ističu da je važno naučiti reći:
Time pokazujete emocionalnu zrelost i čuvate svoj unutrašnji mir.
Zaključak
Ugađanje drugima često se tumači kao ljubaznost, ali kada postane način da izbjegnemo sukob ili steknemo potvrdu, ono prerasta u destruktivan obrazac koji nas udaljava od autentičnosti.
Postavljanjem granica, prepoznavanjem manipulacije i njegovanjem asertivnosti, učimo da naše „ne“ ima jednaku vrijednost kao i „da“.
