Sveta Petka, poznata i kao Prepodobna mati Paraskeva, jedna je od najvoljenijih svetiteljki u pravoslavnom svijetu. Njen praznik, Petkovdan, obilježava se 27. oktobra i ubraja se među najčešće slavljenim slavama u Srbiji.
- Poštovana je ne samo među pravoslavcima, već i među pripadnicima drugih vjeroispovijesti, jer se vjeruje da su molitve upućene njoj snažan oslonac u trenucima tuge i nevolje. Ljudi joj se obraćaju tražeći zdravlje, mir i snagu, vjerujući da ona ne ostavlja nijednu iskrenu molitvu bez odgovora.
Rođena je u Epivatu, blizu grada Kalikratije u Maloj Aziji, krajem 10. ili početkom 11. vijeka. Prema predanju, većinu života provela je u postu i molitvi, povučena u pustinju gdje je tražila duhovni mir. Legenda kaže da joj se anđeo javio u snu i poslao je nazad u otadžbinu da širi vjeru Hristovu. Na ikonama se često prikazuje u monaškoj odjeći, sa krstom u ruci, dok se na njenom grobu već vjekovima događaju čuda. Njena snaga se ogleda u tome što ne pruža samo utjehu, već i opomenu onima čije namjere nisu čiste.
Kroz istoriju je ostala zapamćena kao zaštitnica žena, ali i kao svetiteljka koja uslišava molitve svakoga ko joj se obrati s iskrenom vjerom. Ljudi vjeruju da ona ima moć da promijeni život i da pruži novu nadu tamo gdje je sve izgledalo izgubljeno. Nije rijetkost da vjernici svjedoče o neobjašnjivim događajima koji se povezuju s njenim imenom – iscjeljenja, ozdravljenja i iznenadne promjene koje donose spokoj.
- U tom smislu, manastiri posvećeni Svetoj Petki imaju posebnu ulogu. Manastir Tumane, o kojem redovno pišu domaći mediji poput portala Telegraf.rs, privlači hiljade ljudi koji dolaze da se poklone i zatraže pomoć. Monasi i monahinje iz ovog manastira svjedoče o čudima i ispunjenim molitvama, što dodatno učvršćuje vjeru naroda da je Sveta Petka njihova moćna zaštitnica.
Njene molitve, zapisane u pravoslavnim knjigama i prenošene generacijama, odišu dubokom snagom i nadom. U prvoj molitvi, vjernici se obraćaju riječima zahvalnosti, podsjećajući da je ona “slava i pohvala Beogradu, gde čudotvorna voda privlači množine mnoge, daje slepima vid i malaksalima snagu”. Upravo se na Kalemegdanu nalazi čuveni izvor posvećen ovoj svetiteljki, koji je mjesto okupljanja i duhovnog iscjeljenja za mnoge. Voda iz njenog izvora postala je simbol iscjeljenja i nade.
Druga molitva upućena je s posebnom toplinom i priziva sliku svetiteljke kao zaštitnice svih vjernika. Traži se da ona obriše suze onih koji pate, da ublaži bol bolesnih i da pruži mir srcima u nevolji. Posebno se pominju hramovi na Kalemegdanu gdje se vernici okupljaju da zahvate svetu vodu i da pronađu utehu u njenom prisustvu. To pokazuje koliko je duboka i živa tradicija poštovanja Svete Petke u svakodnevnom životu.
Prema pisanju lista Politika, hram posvećen Svetoj Petki na Kalemegdanu jedno je od najposjećenijih mjesta u Beogradu. Svake godine, posebno na dan praznika, ovdje se okupljaju hiljade ljudi koji donose cvijeće, pale svijeće i mole se za svoje porodice. U člancima se naglašava da je to mjesto gdje se spajaju istorija, vjera i zajednička nada, što svjedoči o njenom značaju ne samo u crkvenom, već i u kulturnom životu naroda.
- Ona je i danas inspiracija za žene, jer se smatra da im daje snagu da prebrode prepreke i pronađu duhovni put. Priče o njenim čudima nisu samo dio prošlosti, već i savremenog vremena. Ljudi često svjedoče da su, nakon iskrene molitve, osjetili olakšanje, pronašli rješenja za svoje probleme ili doživjeli unutrašnji mir. Takva svjedočanstva šire vjeru i daju osjećaj da Sveta Petka i dalje bdije nad svima koji je poštuju.
O značaju ove svetiteljke govori i Radio-televizija Srbije (RTS), koja redovno izvještava o velikim litijama i svečanostima posvećenim Petkovdanu. Novinari ističu da je to praznik kada se okupljaju porodice, da se obnavljaju zavjeti i da se posebno njeguje zajedništvo. U emisijama posvećenim ovoj temi, sveštenici naglašavaju da molitve upućene Svetoj Petki treba da budu iskrene i iz srca, jer samo takve donose istinsku promjenu.
Sveta Petka, dakle, nije samo istorijska ličnost ili ime iz predanja. Ona je most između prošlosti i sadašnjosti, između običnih ljudi i nebeskog svijeta. Njene molitve žive i danas, a njeno prisustvo osjeća se u hramovima, manastirima i domovima gdje ljudi pale svijeće i traže zaštitu. Njena poruka ostaje ista: vjera, nada i ljubav su put ka spasenju i miru.
