Novac je oduvijek bio jedna od onih tema koja istovremeno izaziva i divljenje i strah. Dok jedni u njemu vide slobodu, drugi ga doživljavaju kao stalni izvor briga. Ipak, postoji jedna univerzalna istina: odnos prema novcu određuje kako će izgledati život pojedinca.
- O tome svjedoči i priča o staroj bogatašici koja nije potekla iz imućne porodice, ali je vlastitim trudom i mudrošću uspjela stvoriti siguran život. Njeni savjeti, iako jednostavni, predstavljaju lekcije koje vrijede i danas, bez obzira na doba u kojem živimo.
Ona je vjerovala da bogatstvo ne znači voziti najskuplji automobil ili imati luksuzne haljine, već osjećati mir kada znaš da nisi ničiji dužnik. U njenom slučaju, disciplina i zdravorazumske odluke učinile su razliku između života u dugovima i života u kojem vlada red. Njena poruka je bila jasna: onaj ko ne poštuje novac, nikada ga neće ni imati dovoljno.
Prvi od njenih savjeta ticao se šutnje o finansijama. Smatrala je da ljudi koji neprestano govore o svojoj zaradi i bogatstvu zapravo kriju prazne džepove. Diskrecija, kako je govorila, štiti i novčanik i unutrašnji mir. Uz to, uvijek je naglašavala važnost štednje. Od svake zarade, makar bila skromna, treba odvojiti barem deset posto. Taj novac nije namijenjen uživanju, već sigurnosnoj mreži kada život donese nepredviđene udarce.
Svoju mudrost pokazala je i u pogledu luksuza. Smatrala je da nije važno šta voziš, već možeš li to priuštiti bez zaduživanja. Za nju, pravi luksuz bio je mirna glava – mogućnost da nešto kupiš bez straha od dugova. Kuća, tvrdila je, nije statusni simbol već osnovna sigurnost. „Prvo kupi krov nad glavom, pa tek onda zavjese“, govorila je, naglašavajući da dom predstavlja temelj nezavisnosti.
- Nije se oslanjala na jednu platu. Znala je da život često donosi promjene i da sigurnost leži u raznovrsnim izvorima prihoda. Dodatni posao, vještina ili mali porodični biznis značili su za nju slobodu izbora. Upravo ta filozofija, koju danas potvrđuju i brojni ekonomski stručnjaci, pokazuje koliko je važno diversifikovati prihode. Kako piše Ekonomski institut Sarajevo, stabilnost domaćinstava koje se ne oslanjaju samo na jednu platu znatno je veća, a otpornost na krize izraženija.
Jedna od njenih ključnih misli bila je da čovjek uvijek mora trošiti manje nego što zarađuje. Nije to za nju bila škrtost, već disciplina koja donosi slobodu. Onaj ko sve potroši, tvrdila je, živi isto kao da nema ništa. Također je bila stroga prema tzv. „parazitima“ – ljudima koji uvijek očekuju tuđu pomoć, a sami ne žele promijeniti svoj život. Vjerovala je da pretjerano pomaganje takvim osobama vodi samo u propast onoga ko pomaže.
- Poseban akcenat stavljala je na dostojanstvo. „Novac je tvoj alat, a ne gospodar“, govorila je, podsjećajući da se ne treba prihvatati poslova koji ruše čovjekovu čast. Prema njenom iskustvu, novac stečen poniženjem ili na nepošten način nikada ne ostaje dugo u rukama. Ta poruka snažno odjekuje i danas, kada mnogi trče za brzim zaradama, a zaboravljaju da je unutrašnji mir neprocjenjiv.
Ono što ovu priču čini univerzalnom jeste činjenica da nije riječ o modernim trikovima za bogaćenje, već o životnoj mudrosti. Ona je jasno pokazala da bogatstvo ne leži u onome što pokazujemo drugima, već u sigurnosti koju gradimo za sebe i svoju porodicu. Ko stalno traži izgovore umjesto rješenja, osuđen je na prazne džepove i prazno srce.
Njeni savjeti danas se uklapaju i u istraživanja koja potvrđuju da finansijska pismenost direktno utiče na kvalitet života. Prema podacima Centralne banke BiH, veliki dio građana nema osnovne navike štednje niti planiranja troškova, što vodi do čestih zaduživanja i nesigurnosti. Takvi podaci pokazuju koliko su ovakve bezvremenske lekcije i dalje važne.
Ipak, ono što najviše ostaje u sjećanju nije samo njeno bogatstvo, već mir koji je nosila u sebi. Nije se radilo o velikim količinama novca, već o osjećaju sigurnosti da neće ostati bez krova nad glavom i da nikome ništa ne duguje. Takva stabilnost, govorila je, vrijedi više od zlata. Upravo tu lekciju naglašavaju i stručnjaci sa Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, koji ističu da je „finansijska sloboda prije svega stvar stava i ponašanja, a tek onda iznosa na računu“.
- U konačnici, njen život pokazuje da se bogatstvo ne mjeri automobilima, putovanjima ili brendiranom odjećom, nego mirom koji čovjek osjeća kada zna da je gospodar svog života. Ona je dokazala da čak i bez privilegija, uz disciplinu i poštovanje prema novcu, možeš stvoriti siguran i dostojanstven život.
Zato, ove poruke ne treba doživjeti samo kao starinske savjete. One su podsjetnik da prava vrijednost leži u jednostavnim principima: troši manje nego što zarađuješ, ne zadužuj se radi luksuza, gradi sigurnost korak po korak i čuvaj dostojanstvo iznad svega. Mir i sigurnost koje tako dobiješ veći su od bilo kojeg bankovnog računa.
U vremenu kada nas svakodnevno bombarduju reklamama i pritiskom da kupujemo sve više, ova priča vraća nas osnovama. Podsjeća da novac, koliko god važan bio, nikada ne smije biti gospodar, nego samo alat. I upravo u tome leži najveća mudrost koju je ostavila: prava vrijednost bogatstva nije u onome što pokažemo drugima, nego u tome koliko mirno spavamo znajući da smo slobodni.
