Vijest o iznenadnoj smrti bivšeg fudbalera i nekadašnjeg kapitena Crvene zvezde, Dejana Milovanovića, potresla je sportsku javnost širom regiona. Imao je tek 41 godinu kada je tokom utakmice Lige veterana, između Zvezdare i PKB-a, doživio težak srčani udar.
- Simbolično, neposredno prije nego što je trebalo da izvede slobodan udarac, srušio se na terenu i više se nije probudio. Ljekari su pokušavali reanimaciju više od sat vremena, ali nažalost, bezuspješno. Njegova prerana smrt podsjetila je sve koliko su kardiovaskularne bolesti podmukle i kako i mladi, sportski aktivni ljudi nisu imuni na njih.
Iako se srčani udar često doživljava kao nagli i neočekivani događaj, ljekari naglašavaju da tijelo vrlo često šalje signale mnogo ranije. Kardiolog Miljko Ristić je objašnjavao da se simptomi mogu pojaviti danima, pa čak i mjesecima prije samog udara. Bol u grudima, poremećaji ritma, neobjašnjiv umor – sve su to crvene zastavice koje ljudi obično ignorišu ili pripisuju stresu i umoru. Ristić je istakao da je problem i u tome što ljudi u regionu rijetko odlaze kod doktora na vrijeme, što nas, kako kaže, svrstava među zemlje sa najvećim brojem smrtnih slučajeva od infarkta. Upravo ta nebriga i potcjenjivanje simptoma često dovode do tragičnih ishoda. Ovakve tvrdnje potvrđuju i podaci Instituta za javno zdravlje Srbije “Dr Milan Jovanović Batut”, prema kojima kardiovaskularne bolesti čine vodeći uzrok smrtnosti u zemlji (izvor: Batut).
- Zanimljivo je da čak i ljekari koji se svakodnevno bave srcem nisu izuzeti od rizika. Američki kardiolog Vilijam Vilson doživio je srčani udar u 63. godini, iako je imao normalnu težinu, redovno vježbao i nije patio od pritiska ni povišenog holesterola. Jedini faktor rizika bila je porodična anamneza. On se sjeća neobične nelagodnosti u grudima, osjećaja propasti i iznenadne potrebe da hitno ode u toalet – simptoma o kojima se rijetko govori. Njegovo iskustvo podsjeća da srčani udar ne bira, a da se signali ponekad manifestuju na neočekivane načine.
Pored simptoma, sve se više pažnje posvećuje i načinu ishrane. Kardiolog dr Jaranov upozorava da prehrana prebogata proteinima i ekstremne dijete mogu dovesti do srčanog udara i kod mladih ljudi od samo 35 godina. Naglašava da spoljašnji izgled često vara – tijelo može djelovati izvajano, a unutrašnjost krvnih sudova može biti ozbiljno oštećena. Atletski izgled, niska masnoća ili vidljivi trbušnjaci ne znače nužno i zdravo srce. Dugotrajne restriktivne dijete, posebno one bazirane isključivo na mesu, stvaraju hronične upale i povećavaju rizik od pucanja plaka u arterijama. Time se rizik od infarkta dramatično povećava i kod onih koji izgledaju potpuno zdravo.
- Ovo upozorenje sve je važnije s obzirom na rastuću stopu gojaznosti, visokog pritiska i dijabetesa kod mlađe populacije. Stručnjaci ističu da savremeni stil života, pun stresa i loših navika u ishrani, stvara generacije ljudi koji spolja izgledaju zdravo, ali nose tihe rizike u sebi. Da stvar bude ozbiljnija, prema podacima Instituta za javno zdravlje Crne Gore, posljednjih godina primjetan je porast srčanih problema kod mlađih odraslih osoba, naročito onih u dobi od 30 do 45 godina (izvor: IJZCG). To pokazuje da problem prevazilazi granice i da je riječ o regionalnom izazovu.
Na globalnom nivou, i britanska Nacionalna zdravstvena služba upozorava da meso jeste vrijedan izvor proteina i minerala, ali se preporučuje ograničen unos crvenog i prerađenog mesa. Previše zasićenih masti vodi do povišenog holesterola, a time i do oštećenja krvnih sudova. Njihove smjernice idu u istom pravcu kao i domaćih stručnjaka – samo izbalansirana i raznovrsna ishrana može biti garant dobrog zdravlja. Nijedna krajnost, pa čak ni fizička forma koja djeluje savršeno, ne može nadomjestiti ono što se dešava unutar arterija.
- Tragedija Dejana Milovanovića tako postaje simbol šire priče o važnosti prevencije i brige o zdravlju srca. Njegov odlazak podsjeća da srce, iako snažan mišić, zahtijeva pažnju i osluškivanje signala koje nam šalje. Redovne kontrole, umjeren način života i svjesnost o rizicima mogu spriječiti mnoge prerane smrti. Upravo zato je važno da ovakvi događaji posluže kao opomena, ne samo sportistima, već i svima koji misle da ih mladost ili fizički izgled štite od bolesti. Regionalni mediji, poput RTS-a, u svojim izvještajima često naglašavaju da prevencija i edukacija moraju postati sastavni dio zdravstvenog sistema kako bi se smanjila visoka smrtnost od kardiovaskularnih bolesti (izvor: RTS).
Na kraju, ono što ostaje nakon gubitka jednog sportiste jeste pitanje – koliko još upozorenja je potrebno da bismo počeli ozbiljnije shvatati svoje zdravlje? Srce ne daje uvijek dramatične signale, ali kada progovori, važno je poslušati ga na vrijeme.
