Pljuvačka, iako često zanemarena, ima ogromnu ulogu u očuvanju zdravlja usne šupljine i cijelog probavnog sistema. Ona ne samo da održava vlažnost usta, već pomaže i u procesu gutanja te razgradnji hrane već u prvim trenucima žvakanja.

- Količina i konzistencija pljuvačke, međutim, nisu uvijek iste – mogu se mijenjati u zavisnosti od položaja tijela, zdravstvenog stanja, lijekova, pa čak i emocija.
Unutar usta postoje različite žlijezde zadužene za lučenje pljuvačke. Tri glavne – parotidne, submandibularne i sublingvalne – zajedno proizvode tečnost koja čini osnovu oralnog zdravlja. Svaka od njih luči drugačiju vrstu pljuvačke, ali u kombinaciji doprinose da usta ostanu vlažna, hrana lako klizi prema jednjaku i da proces varenja započne prirodno i bez napora.
Na lučenje pljuvačke znatno utiče i položaj spavanja. Kada osoba spava na boku ili na stomaku, opušteni mišići lica i vilice često uzrokuju otvaranje usta. Kao posljedica toga, pljuvačka može curiti van. Nasuprot tome, položaj na leđima pomaže da usta ostanu zatvorena i time se smanjuje mogućnost neugodnog curenja. Prema pisanju portala Avaz.ba, stomatolozi često savjetuju pacijentima da promijene navike spavanja kako bi ublažili ovakve tegobe, a naročito osobama koje pate od hroničnih problema s disanjem ili hrkanjem.

- Alergije su još jedan faktor koji može izazvati pojačano lučenje pljuvačke. Alergijski rinitis, poznat i kao peludna groznica, ali i reakcije na određene namirnice, podstiču tijelo da poveća količinu pljuvačke u pokušaju da isprati i neutralizira alergene. Slično tome, stanje poznato kao gastroezofagealni refluks dovodi do vraćanja kiseline u jednjak. Tijelo se tada refleksno brani tako što pojačava proizvodnju pljuvačke, nastojeći da zaštiti sluznicu od iritacije.
Infekcije gornjih disajnih puteva, poput sinusitisa, često su praćene začepljenim nosom. Kada disanje kroz nos postane otežano, ljudi automatski prelaze na disanje kroz usta. Time se remeti prirodan tok, pa žlijezde proizvode više pljuvačke kako bi olakšale disanje i spriječile isušivanje grla. Tonzilitis, upala krajnika, djeluje na sličan način – otečeni tonzili sužavaju prostor u grlu, što otežava gutanje i uzrokuje nakupljanje pljuvačke.
Psihološki faktori, iako rjeđe spominjani, također igraju značajnu ulogu. Osobe koje pate od košmara ili visokog nivoa stresa često primjećuju povećano lučenje pljuvačke tokom noći. Anksioznost i emocionalni pritisak mogu stimulisati žlijezde slinovnice da rade intenzivnije. Magazin Ordinacija.ba navodi da psihološki stres nije vidljiv kao fizički simptom, ali može imati iznenađujuće snažan utjecaj na tjelesne funkcije, uključujući i lučenje pljuvačke.
Ne treba zanemariti ni utjecaj lijekova. Određeni antidepresivi, kao i opijati poput morfina, poznati su po nuspojavama koje uključuju pojačanu produkciju pljuvačke. Ove reakcije često iznenade pacijente, pa je važno na vrijeme razgovarati sa ljekarom kako bi se procijenilo da li je moguće prilagoditi terapiju ili ublažiti neželjene posljedice.
- Razumijevanje ovih različitih faktora pomaže ljudima da prepoznaju uzroke i nađu praktična rješenja. Promjena položaja spavanja, izbjegavanje alergena, kontrola refluksa ili liječenje sinusnih infekcija mogu značajno ublažiti problem. Istovremeno, briga o mentalnom zdravlju i svjesnost o mogućim nuspojavama lijekova daju dodatnu sigurnost u svakodnevnom životu. Kako naglašava Zavod za javno zdravstvo Republike Srpske, ovakvi problemi često nisu opasni po život, ali mogu ozbiljno narušiti kvalitet svakodnevnog funkcionisanja ako se zanemare.

Zaključak je jasan – pljuvačka nije samo beznačajna tečnost, već prvi štit u očuvanju zdravlja usne šupljine i cijelog organizma. Kada se pojave promjene u njenom lučenju, one mogu ukazivati na različite unutrašnje procese, od blagih alergijskih reakcija do ozbiljnijih zdravstvenih stanja. Zato je preporučljivo obratiti pažnju na signale koje tijelo šalje. Konsultacija s ljekarom ili stomatologom može pružiti smjernice kako da se problem riješi na vrijeme i spriječi dodatna nelagoda.
- U konačnici, svijest o značaju pljuvačke i faktorima koji utiču na njeno lučenje daje moć da se aktivno upravlja zdravljem. Mala prilagođavanja u svakodnevnim navikama mogu napraviti veliku razliku – od mirnijeg sna, preko lakšeg disanja, do bolje zaštite usne šupljine. To je podsjetnik da i ono što izgleda sitno, poput pljuvačke, može imati ogroman značaj za cjelokupnu dobrobit čovjeka.






