Pravoslavni vernici u Srbiji sutra će obeležiti praznik posvećen Svetom Agatoniku, mučeniku koga narod pamti ne samo po stradanju, već i po simbolici mira, pomirenja i sklada među ljudima.

- Njegov dan, 4. septembar, uvek pada između Male i Velike Gospojine, u periodu koji se u narodu smatra vremenom preokreta i pripreme za novu sezonu. Upravo zbog toga ovaj datum je oduvek imao posebno mesto u narodnoj tradiciji.
U prošlim vremenima, širom Srbije, ovaj period bio je obeležen vašarima i saborima. Tada su se okupljali trgovci, porodice i putnici iz različitih krajeva. Govorilo se da je “valja trgovati baš na dan Svetog Agatonika”, jer sve što se tada kupi ili proda donosi napredak i sreću u kuću. Ipak, suština praznika nije bila u kupoprodaji, već u ljudskom zajedništvu i spremnosti da se obnove pokidane veze. Verovalo se da će onaj ko na ovaj dan oprosti i izmiri se sa bližnjima ući u zimu sa zaštitom i blagoslovom.
- Ko je, zapravo, bio Sveti Agatonik? Prema zapisima, živeo je u Nikomediji u vreme kada su hrišćani bili žestoko progonjeni. Njegova misija bila je širenje jevanđelja i podrška zajednici vernika. Upravo zbog toga ubrzo je postao meta vlasti. U doba cara Maksimijana uhapšen je zajedno sa saborcima. Put njihovog stradanja bio je dug i bolan: mnogi su pogubljeni još pre nego što su stigli do odredišta. Sveti Zotik, Teoprepije i Akindin izgubili su živote na tom putu, Severijan je ubijen kod Halkidona, dok je Agatonik stigao do Trakije. Tu je, zajedno s drugovima, pogubljen mačem pred carem.

Kasnije je u Carigradu u njegovu čast podignut hram, a ime Svetog Agatonika prenošeno je vekovima kao simbol postojanosti u veri i hrabrosti da se istraje do kraja. Srpska pravoslavna crkva i danas jasno obeležava ovaj datum u svom kalendaru, podsećajući vernike da Agatonik nije svetac koga treba pamtiti samo po mučeništvu, već i po miru koji je širio među ljudima.
Kako navodi Politika, praznici koji se slave između Gospojina imaju posebno mesto u narodnom životu. Oni se često nazivaju “danima preokreta”, jer predstavljaju prelazak iz toplih meseci u jesen i zimu, a samim tim i vreme kada čovek treba da se pripremi ne samo fizički, već i duhovno. Upravo zbog toga Sveti Agatonik ima jedinstveno značenje – njegova molitva, veruju vernici, pomaže da se u porodici obnovi mir, a u srcima pronađe snaga za oproštaj. (Izvor: Politika.rs)
- Duh praznika i danas se oseća u crkvama širom Srbije. Vernici pale sveće, donose kolače i darove, ali ono što je najvažnije jeste prilika da se obnove pokidane veze. Običaj je da se na ovaj dan poseti neko s kim se dugo nije bilo u kontaktu ili da se izglade nesporazumi. Verovalo se da onaj ko se na Svetog Agatonika pomiri sa komšijama i prijateljima biva pod Božjom zaštitom tokom cele godine. Sveštenici naglašavaju da oproštaj ima veću snagu od bilo kakvog materijalnog dara, jer donosi mir i srcu i duši.
Kako ističe RTS u svojim emisijama o narodnim običajima, vašari organizovani u vreme Svetog Agatonika nisu bili samo prilika za trgovinu. Oni su služili kao pravi društveni centri, gde su se dogovarali poslovi, razmenjivale vesti, sklapali brakovi i učvršćivala prijateljstva. Iako današnje vreme donosi digitalne komunikacije i ubrzan ritam života, mnogi i dalje rado posećuju ovakve sabore, jer u njima prepoznaju duh zajedništva i priliku da makar na trenutak osete toplinu prošlih vremena. (Izvor: RTS.rs)
Sećanje na Svetog Agatonika nosi sa sobom i pouku da vera nije samo u rečima, već i u delima. On je bio spreman da položi život za svoja uverenja, a današnji vernici u njegovom primeru pronalaze inspiraciju za sopstvenu istrajnost. Paljenje sveće i molitva jesu deo obeležavanja, ali suština praznika dolazi tek kada se ljudi istinski potrude da izgrade sklad i mir u svom okruženju.

- Kako podseća Danas, u savremenom društvu, gde su tenzije i nesporazumi česti, praznici poput Svetog Agatonika imaju posebnu vrednost. Oni nas vraćaju osnovnim ljudskim vrednostima – miru, zajedništvu i oproštaju. To je trenutak da se preispitaju sopstveni postupci i da se pruži ruka pomirenja, što često ima lekovit učinak i na dušu i na telo. (Izvor: Danas.rs)
Na kraju, praznik Svetog Agatonika ostaje jedan od onih datuma koji spajaju tradiciju, veru i narodnu mudrost. Podseća nas da nijedna zima nije teška kada se u nju uđe sa mirom u srcu i osmehom prema drugima. Njegov život i mučeništvo inspirišu ne samo vernike, već i sve ljude koji tragaju za unutrašnjim mirom, pokazujući da prava snaga čoveka leži u spremnosti da oprosti i da voli.






