Ponekad je najbolji način da se nasmijete u društvu ispričati vic koji niko nije čuo. Ovaj je toliko neobičan da će sigurno iznenaditi sve, a uz malo glumačkog talenta lako će postati hit večeri.
- Priča počinje sasvim nevino – supružnici razgovaraju, a žena otkriva da godinama nešto skriva. U ormaru, iza složenih posteljina, čuva kutiju s nekoliko jaja i poveći svežanj novca. Muž, zaintrigiran, odlazi provjeriti. Unutra – samo tri jaja i impresivna hrpa novčanica. Kada se vrati, pita kako je moguće da ima toliko novca. Žena, mirno i bez oklijevanja, objašnjava: svaki put kad je on podbacio u krevetu, stavila bi po jedno jaje u kutiju. Kad bi se nakupilo tucet, prodala bi ih – i tako skupila 27.000 eura. Ironija i iznenađenje u ovoj priči su ono što izaziva smijeh, a način na koji se ispriča daje joj dodatnu draž.
Nakon dobrog smijeha, vrijedi se zadržati kod teme vica – kokošijih jaja – i otkriti zašto su ona prava mala čuda prirode. Naizgled jednostavna, zapravo su nutritivni dragulji i biološka čuda u ljusci. Ljudi ih koriste još od neolitika, a prve kokoši potječu iz jugoistočne Azije. Stari Egipćani već su imali inkubatore, Rimljani su širili uzgoj, a u srednjem vijeku jaja su bila važan izvor proteina siromašnih slojeva.
Struktura jajeta otkriva genijalnu arhitekturu prirode. Ljuska, građena uglavnom od kalcijum-karbonata, prepuna je mikropora koje omogućavaju izmjenu plinova. Bjelance je zaštitni štit bogat proteinima, dok žumance sadrži masti, vitamine A, D, E i K, lecitin i holin – sve što je potrebno da se razvije novi život. Ispod ljuske nalaze se i dvije membrane koje sprječavaju ulazak bakterija.
Kada se pogleda nutritivna vrijednost, jedno prosječno jaje nudi oko 6 grama proteina, 5 grama masti i svega 77 kalorija. Sadrži vitamin D, B12, riboflavin, selen i holin. Iako se dugo vjerovalo da visok sadržaj holesterola čini jaja nezdravima, moderna istraživanja pokazuju da kod većine ljudi ona ne povećavaju rizik od povišenog “lošeg” holesterola.
- O jajima kruže brojni mitovi. Smeđa nisu zdravija od bijelih – boja ljuske ovisi isključivo o rasi kokoši. Žumance nije štetno, već nosi većinu hranjivih tvari. Svježa jaja tonu u vodi, dok stara plutaju. A jesti ih sirova moguće je, ali uz rizik od salmoneloze.
Osim u prehrani, jaja imaju i snažnu simboliku. U hrišćanstvu predstavljaju uskrsnuće, u Kini se crvena jaja poklanjaju za sreću, a u starim paganskim vjerovanjima simboliziraju plodnost. Njihova praktična upotreba prelazi granice kuhinje – služe u kozmetici, umjetnosti, medicini, pa čak i u čišćenju kućnih predmeta.
Industrija jaja godišnje proizvede više od 1,2 triliona komada. Najveći proizvođači su Kina, SAD, Indija, Meksiko i Brazil. No, industrijski uzgoj donosi i etičke izazove: kavezni uzgoj ograničava kretanje kokoši, a intenzivna proizvodnja opterećuje okoliš. Zato sve više ljudi bira jaja iz slobodnog ili organskog uzgoja.
- Zanimljivosti vezane uz jaja često iznenađuju. Najteže kokošije jaje imalo je 454 grama. U jajetu se pile okreće i po dvadeset puta dnevno kako bi se ravnomjerno razvijalo. Svježa jaja mogu se čuvati u frižideru do pet sedmica, a neka, poput filipinskog baluta, izazivaju i kulturne rasprave zbog specifičnog načina pripreme.
Na kraju, bilo da se na jaja gleda kao na kulinarski sastojak, predmet šale ili simbol života, jasno je da ona nose slojeve značenja – baš poput svoje ljuske. A ovaj vic o jajima spaja humor i svakodnevicu, dok nas podsjeća da i najjednostavnije stvari mogu biti izvor smijeha i znanja.
