Bio je to dan o kojem sam sanjala godinama. Moj dan vjenčanja – trenutak kada sam pred svima izgovorila sudbonosno „da“ čovjeku kojeg volim svim srcem. Uzbuđenje, radost, umor nakon mjeseci planiranja… sve se stopilo u onaj čudesni osjećaj kada znaš da počinje novo poglavlje života.
- I baš kada sam mislila da će sve ostati savršeno, dogodilo se nešto što me ostavilo bez riječi. Njegova majka, uz blag osmijeh, pružila mi je mali poklon – kutijicu s bijelom mašnom. Prigrlila me kao da želi podijeliti nešto posebno i šapnula: „Otvori to večeras. Biće ti od pomoći.“
Cijeli dan sam bila obuzeta veseljem, pa na to nisam previše mislila. Ali čim smo se vratili kući, skinula sam vjenčanicu, on je natočio vino, a kutija na stolu mamila je moj pogled. Otvorila sam je, ne sluteći ništa posebno… i ostala ukočena.
- Unutra – VHS kaseta. Na naljepnici je stajalo: „Za moju novu snaju – korisni savjeti za prvu noć.“Pogledala sam u supruga, a on je samo uzdahnuo, pomalo bijesan, i rekao: „Ne mogu vjerovati da je ovo stvarno uradila.“Ipak, u nekoj čudnoj mješavini radoznalosti i nelagode, ubacili smo kasetu u stari video plejer. Na ekranu – njegova majka, sjedi na krevetu, ozbiljna i spokojna. A onda počinje:
„Draga, znam da ti ovo možda djeluje čudno, ali želim da tvoja prva noć sa mojim sinom bude savršena. Pripremila sam ti nekoliko savjeta…“Bilo je to poput najneugodnijeg tutorijala ikad snimljenog. Objašnjavala je šta njen sin voli, kako mu prija da ga maze, šta da mu šapćem i kako da ga „opustim“ prije i poslije odnosa. Govorila je s takvom ozbiljnošću, kao da daje recept za tortu, a ne upute za najintimniji čin između mene i mog muža.
- U jednom trenutku sam ustala i isključila kasetu. Dosta je bilo. Imala sam osjećaj da nam je netko nepozvan upao u postelju i ukrao nam ono što je trebalo biti samo naše.Te noći nisam mogla zaspati. Suprug je ćutao, crven u licu od stida i ljutnje. Priznao je da je svjestan da njegova majka često ne poznaje granice, ali ni on nije mogao naslutiti da će otići toliko daleko.
Sutradan – još jedan šok. Zvala nas je telefonom, veselo kao da se ništa neobično nije dogodilo. „Jeste gledali? Je li bilo korisno?“, pitala je vedrim glasom. Kao da je poslala uputstvo za pravljenje ručka, a ne snimak o tome kako da spavam s njenim sinom.Od tog trenutka nešto se promijenilo. Shvatila sam da granice moraju postojati, pa sam ih počela jasno postavljati. Moj muž me podržao, ali odnos s njegovom majkom se prirodno ohladio.Kasetu i dalje čuvam. Ne zato da bih je ikada ponovo gledala, nego kao podsjetnik – neki ljudi jednostavno ne znaju gdje prestaje njihovo i počinje tuđe.
Lekcija koju sam naučila: nikada ne pretpostavljaj da svi razumiju granice. Ako ih ne postaviš sama, možda ih nikada neće ni vidjeti. Nadam se samo da nijedna druga žena neće morati doživjeti svoju prvu bračnu noć uz „video uputstvo“ koje potpisuje njegova majka.
