Bora Đorđević i njegova grupa “Riblja Čorba” već desetljećima stoje kao simboli autentičnosti, neustrašivog rokenrola i buntovničkog duha. Njegova sposobnost da društvena previranja pretoči u oštre, ponekad provokativne stihove, učinila ga je jednim od najprepoznatljivijih autora na ovim prostorima.
- No, osim što vješto pjeva o buntu i ljubavi, malo tko zna da je Bora bio i kreativna snaga iza nekih narodnih melodija koje su ušle u kolektivno pamćenje.Mnogima je poznat kao glazbenik i karizmatični frontmen, ali njegova poetska crta otkriva još dublju dimenziju. Njegovi tekstovi često nose oštru kritiku društva, politike i ljudskih odnosa, a protkani su humorom, ironijom i sarkazmom. Poezija mu je jednostavna, lišena ukrasa, ali iskrena i snažna, što je razlog zašto njegove pjesme ostavljaju trag na generacijama.
Iako je u početku priznao da ga je okolina “uvjerila da podupire narodne pjesme”, s vremenom je shvatio da i ti stihovi nose svoju težinu i vrijednost. “U početku sam oklijevao priznati autorstvo nad tim tekstovima, misleći da nemaju značaj,” rekao je Bora. No kasnije se predomislio i čak posvetio neke stihove svojoj pokojnoj supruzi Dragani.
- Jedna od njegovih pjesama koja je ostala upamćena je “Vodoinstalerka”, koju je otpjevao Predrag Živković Tozovac. Također, Bora stoji iza stihova poznate narodne pjesme s upečatljivim stihom: “Stani, a bit’ će kafana svića.” Njegovo stvaralaštvo obuhvatilo je i suradnje s velikim imenima narodne scene. Tako je za Nadu Topčagić napisao pjesmu “Evo mene s pekarima”, a okušao se i u suradnji s pjevačicom Izvorkom Milošević, iako se naslova te pjesme više ne može sjetiti.
Godine 1995. nastala je balada za Svetlanu Ražnatović Cecu, koja se našla na njenom albumu “Ljubav fatalna”. Pjesma “Šta ću tebi ja” ostala je popularna godinama kasnije, a zanimljivo je da je glazbu za nju komponirao Oliver Mandić, dok je aranžman radio Aleksandar Radulović Futa.
- Bora je također autor stihova za pjesmu “Preskočiću tarabu i jarak”, koju je 1985. godine otpjevao Šaban Šaulić i koja je postala jedan od njegovih najvećih hitova. “Imao sam privilegiju da Šaban snimi pjesmu po mom tekstu,” prisjetio se Bora, dodavši da su ih povezivali zajednički prijatelji i ljubav prema ribolovu. Njihovo upoznavanje dogodilo se u Krćedinu, a druženja su ponekad uključivala i nogometne utakmice u kojima su obojica sudjelovali.
Ni krajem devedesetih Bora nije gubio svoj jedinstveni smisao za humor. Tada je nastala “Gastarbajterska pjesma 2”, u kojoj su vješto utkane reference na poznate folk hitove i izvođače poput Mileta Kitića i Jaya. “Petkom smo odlazili na put dobro raspoloženi i sređeni, a nedjeljom se vraćali umorni i izgužvani,” rekao je Bora, objašnjavajući kako su prizori s aerodroma poslužili kao inspiracija za stihove.
- Iako ga mnogi pamte kao glasnog i beskompromisnog rokenrolera, ovaj drugi, manje poznati dio njegovog stvaralaštva pokazuje da Bora Đorđević nikada nije robovao žanrovima. Njegov talent za pisanje prepoznali su i izvođači izvan rock scene, a njegove riječi nastavile su živjeti kroz pjesme koje publika pjeva desetljećima.
