BONUS TEKST
Iako ga većina smatra klasičnim povrćem, paradajz je sa stanovišta botanike zapravo voće – jer raste iz cvijeta biljke i sadrži sjemenke. Međutim, krajem 19. vijeka, Vrhovni sud Sjedinjenih Američkih Država doneo je pravno rješenje prema kojem se paradajz smatra povrćem, i to iz sasvim praktičnih razloga: koristi se uglavnom u slanim jelima kao što su supe, salate i umaci. Ova odluka nije imala naučno utemeljenje, ali je bila važna za potrebe trgovine i oporezivanja.
- Porijeklo paradajza vodi nas duboko u istoriju južnoameričkog kontinenta, na prostore današnjeg Perua, Bolivije i Ekvadora, gdje su ga kultivisali drevni narodi poput Asteka i Inka. Iako je do Evrope stigao već u 16. vijeku zahvaljujući španskim moreplovcima, bio je dočekan sa velikom sumnjom. Zbog svoje botaničke bliskosti sa biljkama poput velebilja, koje su otrovne, paradajz je dugo smatran opasnim za ljudsku ishranu. Taj strah bio je posebno izražen među višim društvenim slojevima, koji su koristili posuđe od kositra. Kiselina iz paradajza mogla je da reaguje s olovom koje se nalazilo u tim tanjirima, što je dodatno pojačavalo rizik od trovanja.
Danas je situacija sasvim drugačija. Više od 10.000 sorti paradajza uzgaja se širom svijeta, u raznim klimatskim uslovima. Plodovi dolaze u mnogim bojama – crvenoj, žutoj, zelenoj, ljubičastoj, pa čak i crnoj. Mogu biti sićušni kao cherry paradajz, idealan za međuobrok, ili krupni i mesnati, savršeni za sendviče, umake i kuvana jela. Iako mnogi vjeruju da je Italija domovina paradajza zbog bogate kulinarske tradicije, zapravo je Kina danas najveći svjetski proizvođač, ispred Indije, SAD-a i Turske.
- Osim što je ukusan i svestran, paradajz je prava mala riznica zdravlja. Posebno je značajan sadržaj likopena, snažnog antioksidansa koji ima moć da štiti kožu od UV zračenja. Studije su pokazale da redovna konzumacija paradajza može da smanji rizik od opekotina i dugotrajnih oštećenja kože. Likopen takođe pomaže u očuvanju zdravlja srca, jer doprinosi snižavanju krvnog pritiska, poboljšava cirkulaciju i smanjuje rizik od kardiovaskularnih bolesti.
Još jedna zanimljiva činjenica je da je kečap, danas jedan od najpopularnijih začina na svijetu, nastao upravo zahvaljujući paradajzu. U 19. vijeku u Americi se kečap čak prodavao kao lijek, navodno efikasan protiv raznih probavnih tegoba. Njegov sastav se vremenom mijenjao, ali paradajz je ostao ključni sastojak.
Paradajz je neko vrijeme u Evropi bio uzgajan isključivo kao ukrasna biljka, jer su ljudi smatrali da nije siguran za jelo. Tek kasnije, nakon što su predrasude razbijene, paradajz je postao neizostavan dio evropske kuhinje. Danas se koristi u hiljadama jela, a posebno mjesto zauzima u popularnim gastronomskim manifestacijama. Najpoznatiji primjer je španski festival La Tomatina, koji se svake godine održava u gradu Buñol. Tokom ovog događaja, hiljade učesnika se gađa paradajzima u haotičnom, ali veselom slavlju.
- U svijetu se povremeno pojavljuju i rekordni plodovi – tako je 2020. godine u SAD-u uzgojen paradajz koji je težio više od 4 kilograma, što ga čini jednim od najvećih ikada zabilježenih. Njegov sastav je također zanimljiv: čak 95% paradajza čini voda, zbog čega je izvrstan za hidrataciju, posebno tokom ljetnih mjeseci.
Naučne studije su pokazale da paradajz može imati blagotvoran uticaj i na mentalno zdravlje. Ljudi koji redovno konzumiraju paradajz imaju niži rizik od depresije, zahvaljujući prisustvu vitamina B kompleksa i antioksidansa. Neke sorte čak imaju okus sličan tropskom voću, poput guave ili manga, što dodatno povećava njihovu kulinarsku vrijednost.
- Paradajz je bio i prva genetski modifikovana prehrambena biljka – sorta nazvana Flavr Savr, puštena je u promet 1994. godine. Dizajnirana je da ostane svježa duže nego prirodne sorte, čime je otvorena nova era u poljoprivredi. Njegova kiselost takođe ima praktične primjene: sok od paradajza može da se koristi za čišćenje metala kao što su bakar i mjedi, slično kao limunov sok.
U eksperimentalnim uslovima, NASA je uspjela da uzgoji paradajz čak i u svemiru, što ga čini značajnim dijelom priprema za buduće misije na Mars. Neke sorte čak ni ne mijenjaju boju kada sazru – ostaju zelene, ljubičaste ili prugaste.
Zbog svoje svestranosti, hranljivosti i brojnih zdravstvenih benefita, paradajz se s pravom svrstava među superhranu. Bez obzira da li ga jedete sirovog, kuvanog, kao sos, sok ili začin – on je nezaobilazan saveznik zdravlja i uživanja u hrani.
