Svima nam je pozanato da štitna žlijeda igra ključnu ulogu u organizmu, zato je jako važno kako se hranimo i kkoliko zdrav život vodimo. U današnjem članku vam donosimo nekoliko korisnih savjeta kako da održavate vašu štitnu žijezdu i kako koji način ishrane je njabolji.

- Zdravlje štitnjače igra ključnu ulogu u održavanju ravnoteže organizma i regulaciji brojnih unutarnjih procesa. Smještena u prednjem dijelu vrata, ova mala žlijezda proizvodi hormone koji upravljaju metabolizmom, utječu na razinu energije, termoregulaciju i rad gotovo svakog organa u tijelu. Kako bi njen rad bio optimalan, važno je obratiti pažnju na način života, a posebno na prehrambene navike.
Jedan od glavnih faktora koji može negativno djelovati na štitnjaču jest konzumacija industrijski prerađene i pržene hrane. Takvi proizvodi često sadrže nezdrave masti i velike količine natrija, što ne samo da opterećuje štitnjaču već i narušava cjelokupnu hormonalnu ravnotežu. Dugotrajno unošenje ovakve hrane može potaknuti prirast tjelesne mase, ali i pogoršati stanje kod osoba koje već pate od poremećaja u radu štitnjače.
- Još jedna namirnica na koju bi se trebalo obratiti posebna pažnja jest gluten. Kod ljudi koji imaju autoimune bolesti štitnjače, poput Hashimotovog tireoiditisa, gluten može dodatno pogoršati simptome. Često je prisutna i nepodnošljivost glutena, a kod nekih čak i celijakija, pa se eliminacija glutena iz prehrane može pokazati korisnom u ublažavanju tegoba.

S druge strane, štitnjača preferira namirnice bogate vitaminima i mineralima koji podržavaju njen rad. Posebno se preporučuju oni koji sadrže vitamin B, željezo, vitamin A, kao i antioksidanse koji se nalaze u svježem voću i povrću. Plodovi poput borovnica, trešanja, cikle i rajčice mogu pomoći u zaštiti stanica štitnjače od slobodnih radikala.
- Vrlo važnu ulogu imaju i zdrave masti, koje se nalaze u namirnicama poput orašastih plodova, maslinovog ulja, avokada i lanenih sjemenki. One pomažu u očuvanju hormonalne ravnoteže, dok dodatak morskih biljaka poput algi osigurava prirodni izvor joda, koji je ključan za sintezu hormona štitnjače. Ipak, s jodom je potrebno biti oprezan – prekomjeran unos može imati negativan učinak, pa se preporučuje umjerenost.
U slučajevima kada prehrana ne može zadovoljiti sve potrebe, korisni mogu biti dodaci prehrani, ali samo uz prethodnu konzultaciju s liječnikom. Preporučuju se vitamini B skupine, selen, cink i L-tirozin, esencijalna aminokiselina važna za sintezu hormona štitnjače. Važno je izbjegavati samoinicijativno uzimanje suplemenata jer mogu doći do interakcije s postojećom terapijom.

- Proteini i omega-3 masne kiseline takođe igraju važnu ulogu. Namirnice poput nemasnog mesa, ribe iz hladnih voda (losos, tuna), graha i lanenih sjemenki bogate su nutrijentima koji podupiru funkciju štitnjače. Omega-3 kiseline imaju snažna protuupalna svojstva, čime dodatno pomažu u očuvanju ravnoteže hormona. Lanene sjemenke se lako mogu dodati u jogurt, salate ili čak juhe, čineći obroke bogatijim bez velikog truda.
Osim prehrane, i tjelovježba igra važnu ulogu u očuvanju zdravlja štitnjače. Umjerena fizička aktivnost može pomoći u ubrzavanju metabolizma, ali i smanjenju stresa, koji se često povezuje s pogoršanjem simptoma bolesti štitnjače. Kod osoba s već dijagnosticiranim poremećajem, preporučuju se blage aktivnosti poput hodanja, vožnje bicikla ili laganog aerobika. Intenzivne vježbe koje dodatno opterećuju organizam treba izbjegavati dok se stanje ne stabilizira.

- Zaključno, očuvanje zdravlja štitnjače zahtijeva sveobuhvatan pristup: uravnoteženu prehranu, umjerenu fizičku aktivnost i pažljivo praćenje simptoma. Ključno je reagirati na prve znakove neravnoteže – poput umora, dobitka na težini, promjena raspoloženja ili suhe kože – jer rana intervencija značajno poboljšava kvalitetu života.
U konačnici, pažnja koju posvećujemo svom tijelu i izborima koje svakodnevno činimo mogu značajno doprinijeti očuvanju funkcionalnosti štitnjače i cjelokupnog zdravlja.






