Baba Vanga, čuvena vidovnjakinja sa Balkana, koja je umrla 1996. godine, i danas izaziva veliku pažnju svojim navodnim proročanstvima. Iako je poznata po tome što je predvidela velike događaje kao što su 11. septembar i rat u Ukrajini, mnogi njeni sledeći proročki uvidi izazivaju podeljena mišljenja.
- Prema nekim izvorima, Vanga je predvidela kraj sveta za 2023. godinu, što je povezano s pretnjama poput nuklearnog biološkog oružja i solarnih oluja. Međutim, noviji izvori tvrde da je ona zapravo ukazivala na početak apokalipse 2025. godine.
Među njenim predviđanjima za 2024. godinu, koja su nedavno ponovo došla u fokus, spominju se treći svetski rat, teroristički napadi u Evropi, kao i upotreba biološkog oružja od strane tajnih “svetskih velesila”. Vangina proročanstva imaju specifičan kalendar događanja, koji se proteže do 5079. godine, kada bi trebalo da se desi kraj sveta. Evo nekih ključnih tačaka iz njenog “kalendara” kraja čovečanstva:
- 2025. – Sukobi u Evropi uništavaju veći deo populacije na kontinentu.
- 2028. – Početak istraživanja Veneru kao potencijalnog izvora energije.
- 2033. – Polarni ledeni pokrivači se tope, što uzrokuje dramatičan porast nivoa mora širom sveta.
- 2076. – Komunizam se širi u mnogim delovima sveta.
- 2130. – Ljudi uspostavljaju kontakt sa vanzemaljcima.
- 2170. – Suše uništavaju velik deo planeta.
- 3005. – Rat sa civilizacijom na Marsu.
- 3797. – Čovečanstvo napušta Zemlju jer postaje nenastanjiva.
- 5079. – Konačni smak sveta.
Dok mnogi smatraju da su njena predviđanja samo mistična predaja, drugi ih doživljavaju kao upozorenje o globalnim pretnjama i ekološkim izazovima sa kojima ćemo se suočiti.
BONUS TEKST
Hodanje je jedan od najjednostavnijih i najkorisnijih oblika tjelesne aktivnosti, s mnogim prednostima koje uključuju poboljšanje zdravlja kardiovaskularnog sustava i mentalnog zdravlja. Ovaj oblik vježbanja je jednostavan, praktičan i može se izvoditi bez puno napora. S obzirom na to da je ekonomski pristupačan i ima mali utjecaj na tijelo, hodanje je idealna aktivnost za ljude svih dobi, pomažući im u održavanju fizičkog i mentalnog zdravlja. Redovita praksa hodanja, prilagođena različitim životnim fazama, može donijeti dugoročne zdravstvene koristi.
Optimalna količina hodanja ovisi o dobi, jer svaka dobna skupina ima različite fizičke zahtjeve i sposobnosti.
18-30 godina: 30-60 minuta dnevno
U ovoj dobi, osobe obično imaju veći nivo energije i snage, što im omogućuje da lakše postignu 30-60 minuta brzog hodanja dnevno. Hodanje je važno za kontrolu težine, smanjenje stresa i održavanje zdravog kardiovaskularnog sustava. Za mlade odrasle osobe koje provode puno vremena sjedeći, preporučuje se uzimanje redovnih pauza za hodanje kako bi se izbjeglo dugo sjedenje.
31-50 godina: 30-45 minuta dnevno
Odrasli u ovoj dobnoj skupini mogu imati koristi od 30-45 minuta hodanja svaki dan. Redovito hodanje pomaže u održavanju zdrave tjelesne mase, očuvanju mišićnog tonusa, prevenciji kroničnih bolesti i poboljšanju mentalne jasnoće. Za uključivanje hodanja u svakodnevne aktivnosti, možete hodati do posla, prošetati tijekom pauze za ručak ili koristiti stepenice umjesto lifta.
51-65 godina: 30-40 minuta dnevno
Za osobe u srednjim godinama, 30-40 minuta hodanja dnevno je idealno. Tijekom ovog razdoblja života, prirodne promjene u tijelu dovode do smanjenja mišićne mase i smanjenja metabolizma, zbog čega je tjelovježba važna. Hodanje pomaže u održavanju zdravlja kostiju i održava zglobove fleksibilnima i spremnima za kretanje. Osobe srednjih godina mogu koristiti štake kao dodatnu potporu ili odabrati rute s blagim nagibima kako bi održali izazovnu, ali podnošljivu vježbu. Također je važno uključiti rutine zagrijavanja prije hodanja i hlađenja nakon toga kako bi se izbjegle ozljede.
