Visok krvni pritisak već godinama važi za jedan od najraširenijih zdravstvenih problema savremenog čovjeka. Iako se često doživljava kao nešto što se “dešava drugima” ili kao stanje koje dolazi tek u starijoj dobi, stvarnost je znatno drugačija. Sve veći broj ljudi u srednjim, pa čak i mlađim godinama suočava se s povišenim vrijednostima pritiska, često bez ikakvih izraženih simptoma.
- Upravo zato se o njemu govori kao o tihom neprijatelju zdravlja. Kako Blic piše u više navrata, najveća opasnost visokog krvnog pritiska leži u tome što se dugo ne osjeti, dok u pozadini polako, ali sigurno, oštećuje srce, krvne sudove i druge vitalne organe.
Mnogi ljudi godinama žive uvjereni da je dovoljno povremeno izmjeriti pritisak ili reagovati tek kada se jave glavobolje, umor ili vrtoglavica. Međutim, ljekari upozoravaju da su to često kasni signali. Visok pritisak ne mora da boli, ne mora da ometa svakodnevno funkcionisanje i vrlo lako se uklopi u užurbani ritam života. Upravo ta njegova “nevidljivost” čini ga izuzetno opasnim, jer dok osoba misli da je sve u redu, krvni sudovi trpe konstantno opterećenje, a srce radi pod povećanim naporom.
- Jedan od ključnih faktora koji direktno utiču na vrijednosti krvnog pritiska jeste ishrana. I dok se najčešće govori o masnoj hrani, slatkišima i višku kilograma, stručnjaci sve češće ukazuju na jednu podmuklu naviku koja prolazi ispod radara – skriveni unos soli, odnosno natrijuma. Kako navodi Kurir, najveći problem nije u tome koliko često solimo jelo kod kuće, već u količini natrijuma koju svakodnevno unosimo kroz industrijski prerađenu hranu, a da toga nismo ni svjesni.
Natrijum se u velikim količinama nalazi u gotovim jelima, instant supama, suhomesnatim proizvodima, konzervama, grickalicama, paštetama, ali i u raznim sosovima i mješavinama začina. Čak i namirnice koje na prvi pogled ne djeluju slano mogu sadržavati iznenađujuće visoke količine soli. Upravo tu leži zamka – osoba može imati utisak da se hrani umjereno, a da zapravo svakodnevno premašuje preporučeni unos natrijuma.
- Mehanizam kojim so utiče na krvni pritisak relativno je jednostavan, ali izuzetno opasan. Natrijum zadržava tečnost u organizmu, povećava zapreminu krvi i samim tim stvara dodatni pritisak na zidove krvnih sudova. Vremenom, to dovodi do njihovog oštećenja i gubitka elastičnosti. Kako Danas prenosi riječi kardiologa, upravo je dugotrajan višak natrijuma jedan od glavnih razloga zbog kojih terapija često ne daje očekivane rezultate ako se istovremeno ne promijene prehrambene navike.
Važno je naglasiti da smanjenje soli ne znači odricanje od ukusa. Naprotiv, mnogi ljudi tek nakon što izbace višak industrijske hrane otkrivaju bogatstvo prirodnih aroma. Bijeli luk, crni luk, biber, limunov sok, sirće i razno svježe ili sušeno bilje mogu u potpunosti transformisati obrok. Peršun, bosiljak, origano, ruzmarin i majčina dušica ne samo da poboljšavaju ukus, već imaju i dodatna korisna svojstva za organizam.
- Osim smanjenja natrijuma, važnu ulogu u regulaciji krvnog pritiska ima i unos kalijuma. Kalijum pomaže tijelu da se oslobodi viška natrijuma i doprinosi opuštanju krvnih sudova. Namirnice bogate ovim mineralom, poput banana, narandži, kivija, krompira, paradajza, špinata i mahunarki, često se preporučuju osobama koje imaju problema s pritiskom. Kako ističe Blic, ravnoteža između natrijuma i kalijuma ključna je za stabilne vrijednosti pritiska, a najlakše se postiže kroz domaću, svježu i minimalno prerađenu hranu.
- Domaća priprema obroka daje ono što industrijska hrana ne može – potpunu kontrolu. Kada osoba sama priprema jelo, ona bira sastojke, količinu soli i način obrade hrane. Iako domaća kuhinja ponekad zahtijeva više vremena, dugoročno donosi neuporedive koristi za zdravlje. Prema pisanju Kurira, ljudi koji većinu obroka spremaju kod kuće imaju niže vrijednosti krvnog pritiska i rjeđe posežu za dodatnom terapijom.
Ipak, bilo bi pogrešno svesti kontrolu pritiska isključivo na ishranu. Način života igra jednako važnu ulogu. Nedostatak kretanja, hronični stres i loš san mogu sabotirati i najpažljivije osmišljen jelovnik. Umjerena, ali redovna fizička aktivnost pomaže krvnim sudovima da ostanu elastični, poboljšava cirkulaciju i smanjuje napetost u tijelu. Čak i svakodnevna šetnja od dvadesetak minuta može napraviti vidljivu razliku.
- San je još jedan često zanemaren faktor. Tijelo se tokom noći regeneriše, a nedostatak sna direktno utiče na hormonalnu ravnotežu i nivo stresa. Kako navodi Danas, osobe koje hronično spavaju manje od šest sati imaju znatno veći rizik od povišenog pritiska, čak i ako se hrane relativno zdravo. Stres, s druge strane, djeluje tiho i uporno. On može danima i sedmicama održavati pritisak povišenim, čak i bez očiglednih okidača.
Najvažnija poruka jeste da promjene ne moraju biti drastične da bi bile djelotvorne. Kontrola krvnog pritiska nije jednokratna odluka, već proces koji se gradi iz dana u dan. Dosljednost je važnija od savršenstva. Izbacivanje industrijske hrane, pažljivo čitanje deklaracija, postepeno smanjenje soli i uvođenje više svježih namirnica često su prvi i najvažniji koraci.
Na kraju, važno je naglasiti da osobe koje već koriste terapiju ili imaju nagle skokove pritiska ne bi smjele samostalno donositi odluke o promjenama. Kako upozorava Kurir, svaku ozbiljniju prilagodbu ishrane ili načina života treba sprovoditi uz savjet ljekara. Ipak, jedno je sigurno – skrivena so u industrijskoj hrani jedan je od najčešćih i najopasnijih okidača visokog krvnog pritiska, i njeno izbjegavanje predstavlja jedan od najjednostavnijih, ali i najmoćnijih koraka ka boljem zdravlju srca i krvnih sudova
