Svježe istraživanje objavljeno u časopisu Neurology ukazuje na mogućnost da zatvor predstavlja rani znak upozorenja za multiplu sklerozu. Neurolozi su također sugerirali da infekcije urinarnog trakta, infekcije mokraćne bešike, depresija i seksualni problemi mogu ukazivati na prisustvo ovog poremećaja. Istraživači su proučavali medicinske kartone 20.174 osobe kojima je nedavno postavljena dijagnoza multiple skleroze, uspoređujući ih s kartonima 54.790 osoba koje nemaju MS. Također su vršili poređenje između ljudi s multiplom sklerozom, Kronovom bolešću i lupusom. Prema rezultatima, osobe s MS češće doživljavaju depresiju, zatvor, infekcije urinarnog trakta, seksualne probleme i probleme s bešikom, kako je navedeno u izvještaju.
Prepoznavanje simptoma u ranoj fazi može biti od koristi jer omogućava intervenciju prije nego se razviju uobičajene kliničke manifestacije multiple skleroze. Ograničenja ovog istraživanja uključuju nedostatak podataka o faktorima poput obrazovanja, rase i socioekonomskih čimbenika, kao i mali uzorak osoba mlađih od 25 godina. Autori se nadaju da će prepoznavanje ranih znakova doprinijeti boljem razumijevanju biologije bolesti prije nego što se pojave konkretni simptomi. Budući da je MS u osnovi imunološki poremećaj, osobe s MS-om mogu razviti i druge povezane autoimune bolesti poput Hašimotovog tiroiditisa, sistemskog eritematoznog lupusa itd. Stres može izazvati akutne pogoršanja bolesti. Iako se smatra da multipla skleroza ne utječe na plodnost, trudnoću i porođaj, često se susreće s seksualnom disfunkcijom kod 60% muškaraca i čak 90% žena, što ukazuje na utjecaj na reproduktivno zdravlje.
Simptomi MS-a variraju od blage ukočenosti i problema s hodanjem do peckanja, trnaca i utrnulosti, poteškoća s mokrenjem, pražnjenjem crijeva (defekacije), pa čak i sljepoće. Pacijenti mogu osjetiti i bolne grčeve mišića, poteškoće s koordinacijom i ravnotežom, teškoće u govoru ili gutanju, kao i seksualnu disfunkciju. Važno je naglasiti brojne često nevidljive simptome, poput poremećaja pažnje, problema s koncentracijom, kroničnog umora i drugih, koje ne smijemo zanemariti. Nažalost, značajan broj pacijenata razvija funkcionalna oštećenja nakon više od 15 godina bolesti.
