U vremenu dok se čeka kopneni napad Izraela na Gazu, zanimljivo je prisjetiti se događaja prije 56 godina. Točnije, 1967. godine, tijekom Šestodnevnog rata, Izrael je napao Egipat, Siriju i Jordan. Tadašnja Jugoslavija je donijela odluku o prekidu diplomatskih odnosa s Izraelom. Šestodnevni rat trajao je od 5. do 10. lipnja 1967., a već 11. lipnja Jugoslavija je uputila Izraelu protestnu notu u kojoj je upozorila da će prekinuti diplomatske odnose ako Izrael ne povuče svoje snage s okupiranih teritorija. Dva dana kasnije, 13. lipnja, kada je postalo jasno da Izrael neće povući svoju vojsku s okupiranih teritorija, Jugoslavija je službeno prekinula diplomatske odnose s Izraelom.
Ovaj potez Jugoslavije dogodio se u kontekstu tadašnjih međunarodnih odnosa i pozicije Jugoslavije u Pokretu nesvrstanih, koji je okupljao većinu članica UN-a. Jugoslavija je uživala ugled vođe ovog pokreta, što joj je omogućilo da donese takvu radikalnu odluku prema Izraelu. Odnosi između Jugoslavije i Izraela nisu uvijek bili napeti. U početku su bili pozitivni, a Jugoslavija je priznala Izrael već 19. svibnja 1948. godine. No, tijekom 1950-ih, promijenili su se zbog promjene stajališta Jugoslavije prema svjetskim događajima i Izraelovoj politici, koju su tadašnji jugoslavenski komunisti smatrali dijelom imperijalističkog sustava. Pobjeda Izraela u Šestodnevnom ratu izazvala je zabrinutost u Jugoslaviji, posebno zbog njenih veza s arapskim svijetom i predsjednikom Naserom. Uz to, izraelski napad na Egipat 1956. godine dodatno je pogoršao odnose između Jugoslavije i Izraela.
Jugoslavenski negativni stavovi nisu se odnosili na sam opstanak Izraela, već na njegovu ekspanzionističku politiku i granice. Šestodnevni rat pokrenut je kada je Izrael preduzeo “preventivni rat” protiv Egipta i drugih arapskih zemalja. Na sjednici u Beogradu, predsjednik Tito je naglasio svoju potporu arapskim zemljama i tražio hitnu obustavu izraelske agresije. Izjava iz Titovog izvještaja otkriva da je upravo on inicirao zajedničku odluku socijalističkih zemalja o prekidu odnosa s Izraelom.
Na kraju, ovaj tekst prikazuje važan trenutak u povijesti međunarodnih odnosa i ulogu Jugoslavije u Pokretu nesvrstanih, kao i Titovu potrebu da Jugoslavija zadrži svoju individualnost i aktivno sudjeluje u rješavanju konflikata na Bliskom istoku.
