Proces dekarbonizacije i prelazak na obnovljive izvore energije učinili su hercegovački krš atraktivnim za investicije, posebno za razvoj solarnih elektrana. Ovo je značajno povećalo potražnju za zemljištem u ovom dijelu Bosne i Hercegovine, što je dovelo do eksplozije cijena zemljišta.
Prema podacima Republičke uprave za geodetske i imovinsko-pravne poslove (RGURS), cijene zemljišta u nekim područjima su se utrostručile u posljednjih nekoliko godina. Na primjer, prosječna cijena građevinskog zemljišta u Ljubinju bila je 1,1 KM po kvadratnom metru u 2021. godini, dok je prošle godine skočila na 27,6 KM. U Nevesinju je cijena zemljišta porasla sa 1,5 KM po kvadratnom metru u 2021. na 9,2 KM prošle godine, a u Bileći s 3,5 KM na 16 KM u istom periodu.
Direktor kompanije “Etmax” iz Banje Luke, Siniša Maksimović, potvrdio je rast potražnje i cijena zemljišta zbog razvoja solarne energije. “Na početku se zemlja kupovala po cijeni od tri do četiri marke po kvadratu. Sada ta cijena ide do osam maraka,” kaže Maksimović, dodajući da se cijena zemljišta u posljednjih osam godina udvostručila.
Ova situacija pokazuje kako prelazak na obnovljive izvore energije može imati značajan utjecaj na lokalne tržište nekretnina, posebno u regijama koje su pogodne za razvoj solarne energije.
Među brojnim investitorima zainteresiranim za solarne elektrane nalaze se i političari. Ministar gospodarstva i poduzetništva Republike Srpske, Vojin Mitrović, preko supruge i njenog poduzeća “Energy of the Future” iz Bijeljine tražio je koncesiju za 244 hektara zemljišta na lokaciji Hadžibegovo brdo u Bileći. Vlada Republike Srpske nedavno mu je dala suglasnost za izgradnju elektrane “Bileća – solar 1” s instaliranom snagom od 140 megavata i planiranom godišnjom proizvodnjom od 198 gigavat sati struje.
Vrijednost investicije procjenjuje se na oko 230 milijuna maraka, a Mitrović je uvjeren da neće imati problema s financiranjem. Osim njega, tvrtka “Method Energy RS” iz Bileće također traži državnu koncesiju za gradnju solarne elektrane na pet parcela ukupne površine 22,7 hektara, s instaliranom snagom od 22,36 megavata i godišnjom proizvodnjom od 33,3 gigavat sati.
Profesor Mirza Kušljugić s Fakulteta elektronike u Tuzli upozorava na potencijalne rizike povezane s velikim investicijama u solarne elektrane. “Jedan od glavnih rizika je plasman struje, posebno za veće elektrane. Investitori će morati imati kvalitetne ugovore o otkupu, jer na tržištu postoje negativne cijene energije zbog velike proizvodnje,” kaže Kušljugić.
Kušljugić također ističe da država treba bolje regulirati razvoj solarnih projekata kako bi se izbjeglo stvaranje potencijalnog balona. “Podsjetit ću vas na neuspješne priče oko smilja u Hercegovini i malina u Posavini. Ovo je na papiru jedan balon. Ipak mislim da će tek 10 do 15 posto svih najavljenih komercijalnih projekata biti završeno,” zaključuje on.
Najveći trgovac struje u regiji, Vuk Hamović, već je dobio 133 hektara državnog zemljišta za izgradnju solarne elektrane snage 60 megavata vrijedne 100 milijuna maraka. U fazi razvoja je i solarni park “Nevesinje,” vrijedan čak 880 milijuna maraka, što ukazuje na rast broja i veličine solarnih projekata u Bosni i Hercegovini.
Ovaj nagli rast solarnih projekata donosi ekonomsku i energetsku dinamiku u regiju, ali isto tako zahtijeva pažljivo planiranje i reguliranje kako bi se izbjegli potencijalni problemi. Osim toga, važno je osigurati da ovi projekti budu održivi i da imaju pozitivan utjecaj na lokalnu zajednicu i okoliš.
