Badnjim danom počinje božićno praznovanje. Slavi se dan uoči Božića, a osim toga to je i posljednji dan Božićnog posta. Toga dana domaćini izlaze rano iz kuće da isječe badnjak, a to je najčešće hrastovo drvo, da bi fa te večeri unio u svoju kuću i na taj način označio početak božićne svetkovine. Badnji dan nazvan je po sječenoj grani hrasta – badnjaku, svetom drvetu Slovena. Na Badnji dan, prema vjerovanjima, iz kuće se n treba ništa iznositi, a objeduje se na slami. Čim svane, naloži se vatra, te se peče pečenica, koja je pripremljena dan prije, na Tucindan, a na Badnji dan se posti i uglavnom se jede riba, pasulj, kupus i suho voće. Žene u kući mijese božićne kolače, torte i pripremaju prigodnu trpezu za Božić.

Prema običajima, ujutro rano, već u zoru, pucanjem iz pušaka objavljuje se polazak u šumu po badnjak, po kojeg idu muškarci iz porodice. Obično se bira mlad i prav cerić, te može i hrast, a kada se odmjeri odgovarajuće drvo, domaćin se okrene ka istoku, tri puta se prekrsti, spomene Boga, svoju slavu i Božić, a zatim uzima sjekiru i sječe badnjak. Po narodnom vjerovanju, badnjak se mora posjeći u tri snažna udarca.

Ono što sekira od tri puta ne presječe, dovršava se lomljenjem ili uvrtanjem. Taj lomljeni dio na badnjaku zove se brada. Kada se badnjak donese, on se uspravi uz kuću, pored ulaznih vrata, a tu stoji do uvečer, te se onda unese u kuću. Kasnije se, u večernjim satima pali na kućnom ognjištu, kao simbol toplote koja grije i koja zbližava ukućane

Ostatak pročitajte OVDJE

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here